InfoFoto: Arhivska fotografija

MISTERIJA KRAGUJEVCA: Ni posle 74 godine niko ne zna gde je spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću

Autor: InfoKG
11:00 | Ponedeljak, 17 02 2020

Spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću, visok šest metara i težak oko dve tone, koji je stajao ispred Upravne zgrade "Zastave", na Trgu topolivaca, nestao je pre 74 godine i još uvek niko ne zna da li je zakopan, pretopljen ili je završio u inostranstvu, piše Telegraf. Iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture poručili su da je geomagnetnim snimanjem tla oko Livnice nađena "ogromna masa pod zemljom", ali da ne može da se zna šta je pod zemljom dok se ne iskopa, za šta su potrebna značajna sredstva i dozvole.

Pre 74 godine, spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću, visok šest metara i težak oko dve tone, koji je stajao ispred Upravne zgrade "Zastave" u Kragujevcu, nestao je! Bilo je to proleće 1946. godine, prva posleratna godina pod komunizmom.

Spomenik kralju sajlama je odvučen u fabrički krug "Zastave", koji je decenijama bio zabranjeni grad za Kragujevčane. Niko do danas pouzdano ne zna šta se sa spomenikom tamo dogodilo. Buknule su teorije zavere.

Da li je spomenik zakopan, pretopljen ili je završio u inostranstvu, do danas je tema koja zaokuplja Kragujevčane.

“Ovo monumetalno skulptorsko delo bilo je jedno od najlepših spomeničkih ostvarenja posvećenog ovom vladaru. Predstavljen u oficirskoj uniformi bio je bliskiji narodu, s kojim je par decenija ranije prelazio preko albanskih gudura”, rekao je za Telegraf istoričar umetnosti u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kragujevcu, Đorđe Milovanović. 

Foto: Arhivska fotografija

Spomenik kralju, autora Dragomira Arambašića, uz veliku narodnu svečanost osveštan je i otkriven na Vidovdan 1936. godine. Na prednjoj strani postamenta bilo je ispisano "Čuvajte Jugoslaviju". Visok šest metara i težak oko dve tone, spomenik je izliven u Kragujevcu od topovskih cevi. 

Onih topova sa kojim je Blaženopočivši Kralj sa Svojom vojskom stvarao i stvorio veliku i ujedinjenu Jugoslaviju, za koju je i Svoj život dao”, pišu kragujevačke novine "Odjek Šumadije" pred svečao otvaranje spomenika juna 1936. godine. 

ALEKSANDAR I KARAĐORĐEVIĆ 
Rođen je 16.decembra 1888. godine, bio je drugi kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije.
Ubijen je oktobra 1934. u Marselju. U Prvom balkanskom ratu (1912), prestolonaslednik Aleksandar je vodio pobedonosne bitke na Kumanovu i Bitolju, a potom 1913. u Drugom balkanskom ratu bitku na Bregalnici.
U Prvom svetskom ratu bio je vrhovni zapovednik srpske vojske u bitkama na Ceru i Kolubari 1914, kad je srpska vojska potpuno razbila vojsku Austrougarske Monarhije. Napadnuta 1915. od Nemačke i Bugarske, Srbija je izgubila u neravnopravnoj borbi.
Srpska vojska se, zajedno sa starim kraljem Petrom I i prestolonaslednikom Aleksandrom povukla preko Albanije na ostrvo Krf. Kada se kralj Petar I povukao juna 1914., prestolonaslednik Aleksandar je postao regent. 
Srpska vojska je iste godine odnela veliku pobedu na Solunskom frontu, na Kajmakčalanu. Završne operacije proboja Solunskog fronta u jesen 1918, srpska vojska je izvršila pod vrhovnom komandom regenta Aleksandra. 

Deset godina nakon postavljanja spomenika u Kragujevcu, posle drugog svetskog rata i promene režima 1946, on je srušen. Vezan je čeličnim sajlama koje su vukle dve ruske samohotke i odvučen u fabrički krug.

Onovremenici su svedočili da je obezbeđenje bilo jako, a "narod nije mogao da se probije da vidi šta se dešava". Ostalo je sećanje Kragujevčana da su Solunci dugo dolazili na to mesto i polagali cveće.

Prema izjavama svedoka iz tog vremena, spomenik je dugo stajao pored zgrade Livnice, u krugu fabrike "Zastava", prekviren daskama.

Nekadašnji modelar u "Zastavi" tvrdio je da je spomenik zakopan u blizini zgrade livnice, a novinarima posvedočio da je jednog jutra 1950. godine sreo grupu radnika u krugu fabrike sa lopatama i krampovima, koji su uzviknuli "Sahranismo kralja!"

Prema drugim svedocima, spomenik je do šezdesetih godina prošlog veka sečen deo po deo u livnici u kojoj je i napravljen, sve dok nije ostala samo glava.

Prema trećoj verziji, deo spomenika je pretopljen, dok je torzo zakopan ispred zgrade livnice, gde je sada bista Radomiru Putniku.

Đorđe Milovanović, istoričar umetnosti, kaže da je geomagnetnim snimanjem tla oko Livnice nađena "ogromna masa pod zemljom".

Ne može da se zna šta je pod zemljom dok se ne iskopa, a za iskopavanja su potrebna značajna sredstva i dozvole”, rekao je za Telegraf, Milovanović. 

Danas je na mestu spomenika kralju Aleksandru skulptura "Livca" sa natpisom "Samouprava". Rad Ota Loga postavljen je ispred Upravne zgrade "Zastave" 1977. godine. 

Izvor: Telegraf.rs/ Marija Raca