Info

STARI KRAGUJEVAC: Glavno kaznačejstvo (Prvi deo)

Autor: InfoKG
14:00 | Nedelja, 10 02 2019

Knjaževsko srpsko kaznačejstvo, iz koga je izraslo Glavno kaznačejstvo, osnovano je 1815. godine. Od 18. maja 1819. godine do 17. juna 1841. godine bilo je smešteno u Kragujevcu i delilo se na tri odseka: primanje, izdavanje i vanredne ("črezvičajne") izdatke. Glavni rukovodilac Kaznačejstva bio je knez Miloš, koji je postavljao "haznadara" (direktora). Haznadar je tako brižljivo vodio računa o stanju kase, da je svakog časa mogao podneti knezu izveštaj o stanju kase (o prihodima i rashodima). 

Ni najmanja suma novca nije se mogla uneti, niti izdati, a da knez Miloš nije izdao pismenu potvrdu o prijemu ili odobrenju. Prikupljeni novac čuvao se u početku u zobnicama i kožnim kasama. Kasnije je knez nabavio drvene sanduke, koji su po ivici bili utvrđeni gvožđem. Prve gvozdene kase mogle su se videti u Kragujevcu 1827. godine, a u njih je knez Miloš smestio zlatan i srebrni novac.

Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.

U to vreme u Srbiji je bio u opticaju strani novac (zlatan, srebrni i bakarni). Vrednost je određivana prema grošu koji je bio novčana jedinica. Tako je jedan zlatni "cesarski" (austrijski) dukat vredeo 24 groša, dok je talir krstaš vredeo 10,30 groša.

Glavna narodna blagajna ili "Kneževa azna", prerasla je 1836. godine u Glavno kaznačejstvo čije sedište je do 1829. godine bilo u Kragujevcu. Ukaz o osnivanju Glavnog kaznačejstva i reorganizaciji državne blagajne izdao je knez Miloš 1836. godine u Kragujevcu, čime je ova ustanova dobila zakoske propise i označen joj je delokrug rada. 

Ustrojavajući Glavno kaznačejstvo, knez Miloš je rukovodstvo nad njim poverio Pavlu Stanišiću (1802-1836). Kao direktor Kaznačejstva on je bio odgovoran neposredno knezu, a po svojoj funkciji bio član Državnog saveta. Glavno kaznačejstvo bilo je smešteno u prizemlju Šarenog konaka.

Nastaviće se...

Izvor: Stari Kragujevac/Boriša Radovanović