Info

STARI KRAGUJEVAC: Spasovska skupština 1837. godine

Autor: InfoKG
14:00 | Nedelja, 08 09 2019

Na Spasovdan 28. maja 1837. godine sastala se, na poziv Miloša Obrenovića, Narodna skupština u Kragujevcu "radi vnutrenjeg postojanog, povelitelnog i pouzdaog ureždenija" zemlje. Skupštini je prisustvovalo preko 700 narodnih deputata. Prisutni su bili: knez sa savetnicima i činovnicima i miropolit sa sveštenstvom, predstavnici vojnih vlasti i po dva kmeta iz svakog mesta gde je postojao okružni sud.

Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.

Skupštinu je otvorio knez Miloš pristupnom besedom, u kojoj je izneo svoj rad na ušoravanju sela, unapređenju stočarstva i zemljoradnje, uređenju vojske i razvoju trgovine. U nameri da sprovede poresku reformu, zbog čega je i sazvao ovu skupštinu, knez je predložio da se porez ubuduće razrezuje prema imetku, odnosno da se sva zemlja podeli prema kvalitetu u tri klase. Tom prilikom dao je inicijativu da se u Srbiji izvrši prvi premer i da se uvedu katastarske knjige, ugledajući se na druge evropske zemlje.

Odobrivši kneževu delatnost na ovim poljima, skupština je donela i niz važnijih odluka: da se zavede bolesnički fond da se u Saksoniju (Nemačku) uputi 20 mladića da uče rudarski zanat, da se umesto šumara uvedu ekonomi, da stanovnici sami plaćaju policiju, da se sakupljena hrana izdaje iz koševa narodu u vreme nerodice i gladi, da sveštenici mogu povećati naplatu za venčanje sa 3 na 10 groša. Takože je odlučeno koje ustanove i pravna lica ubuduće moraju da drže "Novine srbske", kao zvaničan list koji objavljuje sve državne uredbe.

"Kneževi predlozi primani su dosta hladno", kaže jedan hroničar. Skupština se razišla, a da nije donela nikakvu suštinsku promenu u poreskoj politici Srbije, jer se Miloš teško odlučivao da nešto menja do kraja svoje vlade (1839).

Izvor: Stari Kragujevac/Boriša Radovanović