Info

U istoriji organizovane zaštite od požara u Šumadiji 2018. godina na 13. mestu po broju intervencija

Autor: Jovana Mladenović
09:30 | Utorak, 05 03 2019

U istoriji organizovane zaštite od požara, koja na teritoriji Šumadije postoji od 1887. godine, 2018. je bila na 13. mestu po broju intervencija sa evidentiranih 1239 akcidentnih događaja, od čega čak 946 požara.

Ovaj podatak označava se alarmantnim, saznajemo u razgovoru sa Nenadom Miloševićem, komandantom Vatrogasno-spasilačke brigade Kragujevac, koji nam je objasnio najčešće uzroke požara i drugih povoda za intervencije, lokacije i uputio nas u statistiku za protekli period. 

Šumadijski upravni okrug, površinu od 2387 kvadratnih metara, odnosno 174 naseljenih mesta u kojima živi 310.000 stanovnika, opslužuje 155 vatrogasaca spasilaca, kojima je na raspolaganju 51 vozilo više vrsta. Pored Kragujevca, ovom području pripadaju Aranđelovac, Topola, Rača, Batočina, Knić i Lapovo (ono nema vatrogasnu stanicu). Ukupno je 7 stanica, od čega su u Kragujevcu dve. 

Od 2000 do 2018. godine bilo je 29.333 intervencija od čega su najveći broj požari.

Organizovana zaštita od požara na teritoriji Šumadije postoji od 10. decembra 1887. godine, kada je osnovano "Požarna družina u opštini kragujevačkoj". U istoriji dugoj 131 godinu, 2018. je bila prema broju intervencija na 13. mestu, što je alarmantan podatak. Evidentirano je 1239 akcidentnih događaja. Od toga je bilo čak 946 požara. 

U 2018. godini tri osobe su nastradale u požarima, u tehničkim intervencijama pronađeno je 15 osoba preminulih u stanovima/kućama, tri lica izgubila su život u saobraćajnim nezgodama u kojima su intervenisali vatrogasci-spasioci pri izvlačenju. Ukupno 52 osobe povređene su u akcidentnim događajima gde je bilo posla za pripadnike ove brigade.

U istoriji dugoj 131 godinu, 2018. je bila prema broju intervencija na 13. mestu, što je alarmantan podatak. Evidentirano je 1239 akcidentnih događaja. Od toga je bilo čak 946 požara. 

Od trenutka poziva tokom kojeg je požar prijavljen, najviše za 40 sekundi vatrogasno-spasilačka ekipa kreće na teren. Prosečno vreme stizanja na lice mesta je 9,30 minuta. Prosečno vreme lokalizacije požara je 6,19 minuta (spšrečeno dalje širenje), a prosečno vreme potpune likvidacije požara 25,34 minuta.

Požara je u godini za nama najviše bilo na otvorenom, gorela je suva trava, nisko rastinje, bilo je šumskih požara. Bilo ih je 652, što je više od 50 odsto. Na građevinskim objektima, od pomoćnih do industrijskih, bilo je 468 intervencija, a na saobraćajnim sredstvima 119.

Od trenutka poziva tokom kojeg je požar prijavljen, najviše za 40 sekundi vatrogasno-spasilačka ekipa kreće na teren.

Najčešći uzrok požara je ljudski faktor - nehat, nepažnja, dečja igra, nekontrolisana upotreba otvorenog plamena, a u promilima namerno izazvani. Sledi kvar na električnim uređajima i instalacijama, pregrevanje provodnika, kratak spoj. Zanemarljiv je procenat, ali i prisutni su požari usled atmosferskog pražnjenja, tj. udara groma, a sporadično se pojave i havarije usled poplava, jer voda i struja ne idu zajedno.

Kada je reč o broju požara dosta utiču vremenske prilike odnosno neprilike, poput ekstremno visokih temperatura vazduha u kombinaciji sa manjom vlažnošću. Tada je veći broj požara na otvorenom, kao 2012. godine koja je bila najekstnemnija u istoriji organizovane protivpožarne zaštite u Šumadiji. Tada je bilo 2298 akcidentnih događaja.

Prosečno vreme stizanja na lice mesta je 9,30 minuta.

Oktobar 2018. godine, sa 229 intervencija, bio je pokazatelj da pravila više i nema kada je reč o požarima u odnosu na godišnja doba kada se oni dešavaju. Dok bi logično bilo da su usled visokih temperatura kritični letnji meseci, sada se pokazalo da su vatrogasci najuposleniji bili tokom jeseni. Primera radi juna i jula bilo ih je duplo manje.

Nažalost, 18. oktobra bili smo svedoci da je zbog smanjene vidljivosti, usled paljenja niskog rastinja, na autoputu Beograd – Niš, kod mesta Brzan, došlo do lančanog sudara više drumskih vozila, kada je jedna osoba nastradala, a nekoliko povređeno. Tada se pokazalo na delu koliko je rizično neadekvatno rukovanje plamenom, koliko je lako da od namere da se spali trava ili nisko rastinje u trenutku sve izmakne kontroli. 

Prosečno vreme lokalizacije požara je 6,19 minuta (spšrečeno dalje širenje).

Kod intervencija na saobraćajnim sredstvima, najčešći uzrok nastanka požara su kvarovi na sistemu za dovod goriva, neispravne elektroinstalacije i kvarovi na kočionom sistemu, pored nehata i nepažnje putnika.

Tokom prošle gdine poseban akcenat je bio na edukaciji građana putem različitih programa. Tu je i edukativna tribina na temu "Vozi bezbedno, biraj život" koja je održana u saradnji sa Kancelarijom za mlade, Zavodom za hitnu medicinsku pomoć i Policijskom upravom kroz koju je prošlo 2358 učenika, maturanata iz 9 srednjih škola, a edukacije su vršene i u drugim školama i uzrastima dece.

Prosečno vreme potpune likvidacije požara je 25,34 minuta.

"Svaka brojka od 100 i više na mesečnom nivou za naše područje je brojka koja je na neki način alarmantna. Svi polazimo od toga "neće nama da se desi", građani su nemarni, olako se, takoreći, igraju vatrom. I pored toliko edukacija, obuka, apela u medijima, preventive, građani i dalje sve to olako shvataju. Od 1239 intervencija, čak 879 je bilo u privatnoj svojini, a u industriji je malo požara", objašnjava Nenad Milošević.

Ovom prilikom Milošević je naglasio da Vatrogasno-spasilačka brigada Kragujevac poseduje kompletnu ličnu opremu istog kvaliteta kakvu koriste kolege u EU i pohvalio svoje ljude: "To su ljudi koje krase izuzetne karakterne osobine, osećaj pripadnosti službi, gradu, Srbiji, koji imaju želju da i u najtežim situacijama, često rizikujući sopstvene živote, pomognu onima kojima su potrebni, hrabri, posvećeni, dobrovoljni davaoci krvi..."