DANI IZRAELSKE KULTURE U KRAGUJEVCU- Predavanje o jevrejskom piscu Amosu Ozu

Utorak, 11 Jun 2019 16:00Autor: Jovana MladenovićFoto: Dan Balilty, File

Predavanje o jevrejskom piscu Amosu Ozu biće održano sutra od 18 sati u Narodoj biblioteci "Vuk Karadžić" u okviru Dana izraelske kulture u Kragujevcu.

Amos Oz rođen je u Jerusalimu 4. maja 1939. godine kao Amos Klausner i smatra se jednim je od najvećih pisaca Izraela i jednim od najčitanijih svetskih pisaca. Studirao je filozofiju i književnost na Hebrejskom univerzitetu, predavao književnost na Univerzitetu Ben-Gurion u Ber Ševi, od 1967. godine bio aktivista pokreta za rešavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

NJegovi roditelji Jehuda Arieh Klausner i Fania Musman, bili su cionistički imigranti iz istočne Evrope. Otac mu je bio magistar književnosti koji nije uspevao da nađe posao u Izraelu. Majka Fani nije uspela da se navikne na preseljenje i dugo se borila sa depresijom, da bi u vreme kada je Amos imao 13 godina izvršila samoubistvo.

Ova tragedija je snažno uticala na njega i na njegov rad. Kako je sam rekao, veći deo onog što je napisao bilo je nastojanje da otkrije razlog njenog samoubistva. Zbog toga je i počeo da ispituje porodični život, psihologiju žene, muško-ženske odnose…

Potpuno je promenio život i preselio se u kibuc Hulda. Tamo je uzeo novo prezime i umesto očevog Klausner počeo da nosi prezime Oz što znači hrabrost, oženio se i dobio troje dece. U kibucu se nije najbolje pokazao na fizičkim poslovima, ali mu je pisanje išlo od ruke, pa mu je omogućeno da se više posveti tome. Kasnije je pričao kako ga je tada veoma grizla savest jer je smišljao priče dok su drugi stanovnici kibuca teško radili, brinuli o domaćim životinjama i obrađivali zemlju.

Svog oca, majku, njihov život, majčinu borbu sa depresijom i sve što je potom usledilo opisao je u autobiografskom romanu „Priča o ljubavi i tami”, koji je objavljen 2002. godine i jedan je od najčitanijih romana današnjice. Po njemu je snimljen film koji je režirala Natali Portman.
U tom romanu Oz je paralelno pisao o društvenom okruženju, odnosno stvaranju države Izrael, opisujući i lični život, svoj susret sa slavnim Davidom Ben-Gurionom, majčino samoubistvo, očevu zatvorenost i ćutanje o porodičnoj tragediji.

Uprkos tome što je činjenica da je u „Priči o ljubavi i tami” opisao svoj život, uvek je isticao da to nije njegova autobiografija, nego samo, kako ju je nazvao, Priča u kojoj je mnogo toga izmišljeno.
Učestvovao je u Šestodnevnom ratu 1967. godine na Sinaju i u Jomkipurskom ratu 1973. godine, kada je bio na Golanskoj visoravni. 

Iako se u delima, poput romana "Juda", bavio između ostalog i Isusom, religija u njegovoj porodici nema značajnu ulogu, mada praznike i tradicionalnu Seder večeru za Pesah obeležava u krugu porodice. Bibliju je smatrao istorijskim dokumentom, a za sebe govorio da je Jevrejin i Izraelac, objašnjavajući da judaizam za njega nije religija, nego civilizacija.

Autor je mnogih književnih dela koja su objavljena u 35 zemalja sveta, među kojima su romani "Crna kutija", "Poznavati ženu", "Fima", "Ne odlazi noćas", "Isto more", "Moj Mihael" i "Juda", pomenuta autobiografija "Priča o ljubavi i tami", kao i dokumentarna prozna dela "Na tlu Izraela", "Padine Libana", "Izrael", "Palestina i mir" i "Početak priče". Njegove knjige prevedene su na četrdeset dva jezika. Dobitnik je mnogih međunarodnih književnih nagrada, među kojima su i Izraelska nagrada za književnost, Geteova nagrada Grada Frankfurta, nagrada francuske Legije časti i druge. 

O Ozu će govoriti DŽeni Sedov, zamenica ambasadora Izraela.

Najnovije vesti iz ove kategorije