Međunarodni pozorišni festival "JoakimInterFest", 13. po redu, pod sloganom "Teatar, to je sada", održava se od 9. do 15. oktobra u Knjaževsko-srpskom teatru. U zvaničnoj konurenciji će se naći šest predstava iz Rusije, Slovenije, USA, Hrvatske, Republike Srpske i Srbije. Festival otvara komad "Mesec dana na selu" Ivana Sergejeviča Turgenjeva, u režiji Borisa Leonidoviča Miljgrama i izvedbi „Permskog akademskog Teatar-Teatra“ iz Perma u Rusiji.
Selektor "Joakiminterfesta" je Miloš Latinović. O nagradama će odlučuvati žiri u sastavu: Zijah Sokolović, glumac; Ivana Vujić, reditelj i Jelena Janjatović, kostimograf.
"TEATAR, TO JE SADA"
Selekcija ovogodišnjeg festivala „JoakimInterFest“ u Kragujevcu, koju čini šest predstava iz Rusije, Slovenije, USA, Hrvatske, Republike Srpske i Srbije, predstavlja težnju aktuelizacije teatra ne samo spram onoga o čemu „želi da priča“, dakle temi i društvenom okviru, nego i onim vertikalama koji ga definišu kao živu materiju, podatnu za oblikovanje, u kontekstu motiva koji su presudni za njegov nastanak, praktičnog delanja u kontekstu postupka ili sledu linija umetničke nadgradnje.
Pre svečanog otvaranja festivala, od 19,30 sati u Galeriji Joakim biće otvorena izložba pod nazivom "Ljubomir Ubaković Pendula - svaka ludost beše mi igračka".
"Teatar, to je sada" izabrao sam kao slogan, jer u najboljem svetlu akcentuje važan umetnički trenutak u kojem deluje teatarski (u)poslenik, ali i verujem spretno i tačno objedinjuje i u neraskidivi snop povezuje, na prvi pogled razuđenu repertoarsku celinu ovogodišnjeg „JoakimInterFesta“.
„Pozorište živi i diše u sadašnjosti, ne po bibliotekama i arhivima. U pozorištu danas, bilo gde na svetu, autor je prisutan kao živo ljudsko biće“, napisao je Piter Bruk u svojoj knjizi „Suština milosrđa“. I to ćemo proverti i verujem doživeti u Kragujevcu tokom ovih sedam oktobarskih dana.
Raspon od klasičnih komada – koje u selekciji reprezentuje „Mesec dana na selu“ (Ivana Turgenjeva u izvođenju teatara iz Perma, Rusija), preko sada već kod nas savremene klasike koju predstavljaju „Korešpodencija“ Borislava Pekića (Zvezdrara tetara, Beograd), i „Sabirni Centar“ Dušana Kovačevića (Narodno pozorište RS, Banja Luka), kao i „Poslednji meseci/Ultima Luna, Furia Bordona (Gledališće Koper), pa sve do savremenog izraza kojeg zastupa „Refugge/Izbeglica, u scenskom promišljanju Sudbina teatar kompanije (Greenfelda USA), premošten je orednicom aktuelnosti, svežine i dostupnosti, kao što je bio u vreme Šekspira. Tu je sve: i ljubav, bilo da je oličena u strasti sredovečne žene prema mlađem muškarcu ili da je tužno nuzvraćena, i politika, kroz koju se prelamaju porodični odnosi, i relacije umetnosti, kojoj „prvak“ ostavlja sve i od nje se teško, bolno oprašta, i snovi, o trasiranom putu između svetova, između kamene pustinje stvarnog života ili idile peščanih dina, i muka, koju servira život, kroz koju se vidi (ne)funkcionisanje naše civilizacije. Sve to je tu i sada. Pozorište, aktuelno i bolno, kao i naš život. Da, sada.
Ova selekcija nema takozvani koncept, tako moderan i sve češće korišćen izraz u razrešenju umetničkog oblikovanju nekog festivala, jer je izraz želje da se u određenim okolnostima predstavi „živo“ pozorište bez okvira i ograničenja, klišea i žanrovskih linija. Pozorište koje oličuje našu stranu sveta. I života.
Pred nama je, dakle, šest različitih predstava sa puno estetskih značenja kojima bi zajednički imenitelj – uz navedeni slogan – jedino mogao biti kvalitet.
Ali to morate proveriti – sada. Jer, bez dileme, pozorište ne postoji osim u trenutku u kojem se dešava, u sadašnjosti, jer juče, to su sećanja, dijamantski vredni trenutci u kojima smo bili oduševljeni, ushićeni, koji su nas lepotom omađijali i duhom učinili značajnijim, a budućnost, to je teatar isčekivanja neke predstave, nekog događaja, festivala, u kojem, možda – zbog propasti projekta, nedostatka novca ili zbog jednostavne igre svemogućeg vremena – nećemo učesvovati, nećemo uživati.
Zbog svega toga, Teatar, to je sada, bez razloga za sećanja i bez potrebe za isčekivanja.
Miloš Latinović
GLAVNI PROGRAM FESTIVALA
Scena Joakim Vujić, 20 časova
9. oktobar
MESEC DANA NA SELU
Ivan Sergejevič Turgenjev, režija: Boris Leonidovič Miljgram, „Permski akademski Teatar-Teatar“ Perm, Rusija
10. oktobar
KOREŠPODENCIJA
Borislav Pekić, režija:Gorčin Stojanović, Zvezdara teatar, Beograd
11. oktobar
ZADNJE LUNE
Furio Bordon, režija: Dušan Mlakar, Gledališče Koper, Koper, Slovenija
12. oktobar
IZBEGLICA
Milan Dragičević, režija: Milan Dragičević, „Sudbina Theater Company”, Greenfield, USA
13. oktobar
SABIRNI CENTAR
Dušan Kovačević, režija: Marko Misirača, Narodno pozorište Republike Srpske, Banja Luka, RS/BiH
14. oktobar
USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
Ante Tomić i Rajko Grlić, režija: Vinko Brešan Satiričko, kazalište „Kerempuh“, Zagreb, Hrvatska20001000
15. oktobar
MOJA TI - Predstava u čast nagrađenih
Olga Dimitrijević, režija: Aleksandra Milavić Dejvis, Atelje 212, Beograd / Sterijino pozorje, Novi Sad, Srbija