Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik – Božić. To je dan kada se proslavlja rođenje Isusa Hrista, a kod Srba je obeležen bogatom tradicijom, narodnim verovanjima i običajima koji se prenose s kolena na koleno.
Narodna verovanja o Božiću
U srpskoj tradiciji, Božić se smatra danom kada kuća treba da bude ispunjena mirom, radošću i blagostanjem. Smatra se da sve što se radi na ovaj dan treba raditi pažljivo, jer će takva biti cela godina.
Jedno od verovanja kaže da na Božić treba paziti na ponašanje – svađe, psovke i loše misli su strogo zabranjene. Takođe, veruje se da sve što unesete u kuću na ovaj dan donosi sreću i blagostanje, pa se posebno vodi računa o unosu badnjaka i slame, koji simbolizuju mir, plodnost i porodicu.
Običaji na Božić kod Srba
Običaji počinju još uoči Božića, na Badnji dan, kada se unosi badnjak i slama u kuću. Badnjak se pali na ognjištu, što simbolizuje svetlost i toplinu Hristovog rođenja.
Na Božićno jutro, prvi gost koji dolazi u kuću zove se "položajnik". On simbolično donosi sreću i blagostanje, a domaćin ga daruje novcem, kolačem ili nekim poklonom. Položajnik često prilazi ognjištu i "žara vatru", što se smatra simbolom uspeha i plodnosti.
Trpeza za Božić je centralni deo proslave. Na stolu se nalaze tradicionalna jela kao što su česnica (pogača u koju se stavlja novčić), pečena prasetina, sarma i raznovrsni kolači. Veruje se da onaj ko pronađe novčić u česnici ima srećnu i plodonosnu godinu pred sobom.
Duševni mir i porodična sloga
Božić je praznik koji se provodi u krugu porodice, uz molitvu, ljubav i zahvalnost. Običaj je da se na Božić svima poželi sreća uz reči: „Mir Božji, Hristos se rodi“, na šta se odgovara: „Vaistinu se rodi“.