Info

„MoZaK“- Možemo zaobići konflike: Svako 10. dete uključeno u neki vid nasilja, edukacijama do prevencije

Autor: Jovana Mladenović
14:00 | Ponedeljak, 19 11 2018

Svako deseto dete školskog uzrasta uključeno je u neki vid nasilja, pokazuju podaci raznih istraživanja. Kako pravo na zaštitu od svih oblika nasilja predstavlja osnovno pravo svakog deteta, osmišljen je projekat „MoZaK“- Možemo zaobići konflikte, koji će se realizovati u kragujevačkim školama, sa ciljem prevencije nasilja kroz povećanje tolerancije, razumevanja, prihvatanja različitosti i negovanja nenasilnog rešavanja sukoba medju učenicima.

Prema podacima Policijske uprave Kragujevac, na teritoriji Šumadijskog okruga je u 2017. godini bilo je 180 zabeleženih konfliktnih situacija.

Projekat „MoZaK“ – Možemo zaobići konflikte, Crveni krst Kragujevac realizuje u partnerstvu sa Društvom protiv šećerne bolesti Kragujevac, a u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj(UNDP).

Realizovaće se kroz 126 radionica na časovima odeljenjskih zajednica, koje izvode edukovani učenici Prve kragujevačke gimnazije – vršnjački edukatori u školama “Đura Jakšić”, “Dositej Obradović”, “Treći kragujevački bataljon” i “19.oktobar”.

U nasilje je uključeno svako deseto dete, s tim da onih koji trpe nasilje je bilo 6 odsto, onih koji vrše nasilje – 4 odsto, a dece koja se javljaju u obe kategorije je bilo 1,2 odsto.

Pored edukativnog dela, u okviru projketa će u školama takođe biti održane i tribine na temu „Tolerancija u sportu i na terenima“, a o tome će, kao i o diskriminaciji dece sa dijabetesom kao „nevidljivim“ problem, govoriti predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti. 

Sportska manifestacija „Ne ljuti se mali čoveče“ i Festival pozorišnih predstava, koje su takođe deo projektnih aktivnosti, imaju za cilj da pokažu praktičnu primenu stečenog znanja, ali i podstaknu učenike na veći aktivizam, kreativnost i slobodu mišljenja.

Čak 15 odsto učenika najmanje jednom tokom poslednjih nekoliko meseci zlostavljalo je vršnjake,  17 odsto lično je doživelo neki vid nasilja.

Projekat traje osam meseci (septembar 2018. - april 2019. godine) i donosi aktivnije učešće dece i mladih u sferi društvene solidarnosti.

Pravo na zaštitu od svih oblika nasilja predstavlja osnovno pravo svakog deteta, utvrđeno Konvencijom o pravima deteta, dokumentima Ujedinjenih nacija, Saveta Evrope i drugih međunarodnih organizacija, a Srbija ih je ratifikovala. Vizija Nacionalne strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja je da deca u Republici Srbiji odrastaju u okruženju bezbednom od svake vrste nasilja, u kome se poštuju ličnost i dostojanstvo deteta, uvažavaju razvojene mogućnosti deteta i omogućava detetu da razvija toleranciju i korisiti nenasilne vidove komunikacije. Konvencija o pravima deteta i posebni protokoli za zaštitu dece i učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u obrazovno – vaspitnim ustanovama, ističe jasno da i deca koja čine nasilje, kao i deca koja ga trpe, imaju problem. Samo neke od posledica nasilja su: čak 7 odsto dece bar jednom mesečno ostaje kod kuće zbog zlostavljanja u školi; žrtve nasilja trpe izlolovanost u školi  od ostalih učenika zbog straha da se i njima isto ne desi; izloženost nasilju u školi vodi do niskog samopoudanja i depresije. Posebno su ugrožene sledeće grupe dece: deca iz siromašnih porodica, deca bez roditelja, deca u institucijama, deca sa smetnjama u razvoju.

Tolerancija je prihvatanje različitosti, ideja i stavova, onih koji su druge nacije, vere, boje kože ili koji govore drugim jezikom. Toleranciji se učimo u okviru porodice, u školskoj sredini i socijalnom okruženju. Učeći se toleranciji, učimo i kako da sukobe mirno rešavamo, jer su sukobi sastavni deo svake zajednice, života svakoga od nas.

Podaci do kojih je došlo Ministarstvo posvete uz podršku UNDP, pokazuju da je u nasilje uključeno svako deseto dete, s tim da onih koji trpe nasilje je bilo 6 odsto, onih koji vrše nasilje – 4 odsto, a dece koja se javljaju u obe kategorije je bilo 1,2 odsto. Tako je svaki deseti, od tri hiljade anketiranih učenika osnovnih i srednjih škola, potvrdio da je bio izložen nekoj vrsti digitalnog nasilja, a 12 odsto je navelo da su na internetu deljene njihove nepodnobne fotografije. 

Sa druge strane, Nacionalno istraživanje o zdravstvenom ponašanju školske dece (2008), je pokazalo je da je čak 15 odsto učenika najmanje jednom tokom poslednjih nekoliko meseci zlostavljalo vršnjake, a da je 17 odsto lično doživelo neki vid nasilja. Uočeno je takođe da su deca vrlo inventivna, u „kreativnim“ oblicima ismevanja, vređanja i korišćenja pogrdnih imena, kao oblika verbalnog nasilja. Prema rezultatima ankete Službe Zaštitinika građana, među đacima u Srbiji 88 odsto anketiranih osnovaca i 60 odsto anketiranih srednjoškolaca izjavilo je da je imalo neposredno ili posredno iskustvo sa vršnjačkim nasiljem.

U Srbiji postoji 29 različitih etničkih zajednica. 

Prema podacima Policijske uprave Kragujevac, na teritoriji Šumadijskog okruga je u 2017. godini bilo je 180 zabeleženih konfliktnih situacija, od kojih je 150 bilo u Kragujevcu. Od tog broja, u kragujevačkim osnovnim i srednjim školama 21 su krivična dela, a 18 je prekršaja. U školama u kojima će se projekat realizovati (OŠ “Đura Jakšić”, OŠ “Dositej Obradović”, OŠ “Treći kragujevački bataljon” i OŠ “19.oktobar”), je u prošloj godini takođe bilo sličajeva nekih oblika nasilja.

Imajući u vidu navedene podatke i činjenicu da nijedno dete ne sme biti izloženo nasilju, osmišljen je projekat „MoZaK“, čiji je osnovni cilj prevencija nasilja, kroz povećanje tolerancije, razumevanja, prihvatanja različitosti i negovanja nenasilnog rešavanja sukoba medju učenicima trećeg razreda četiri osnovne škole putem vršnjačkih edukacija i tematskih manifestacija. Ovim projektom se doprinosi razvoju bezbednog okruženja u kome će deca biti zaštićena od svih oblika nasilja, a to će se ostvariti realizacijom 126 radionica na časovima odeljenjskih zajednica, koje izvode edukovani učenici Prve kragujevačke gimnazije – vršnjački edukatori.

Tolerancija je prihvatanje različitosti, ideja i stavova, onih koji su druge nacije, vere, boje kože ili koji govore drugim jezikom. Toleranciji se učimo u okviru porodice, u školskoj sredini i socijalnom okruženju. Učeći se toleranciji, učimo i kako da sukobe mirno rešavamo, jer su sukobi sastavni deo svake zajednice, života svakoga od nas.

U Srbiji postoji 29 različitih etničkih zajednica. U takvim okolnostima je veoma važno da mladi ljudi razumeju šta tolerancija znači, kako bi na pravi način to mogli da prenesu svojim vršnjacima i da stečena znanja na adekvatan način primene u praksi. Podizanjem svesti o toleranciji istovremeno radimo i na podizanju svesti o drugim problemima, kao što su nasilje, konflikti, diskriminacija. Zato je u projektu „MoZaK“- Možemo zaobići konflikte,  veoma važan edukativni deo koji se sastoji od treninga vršnjačkih edukatora (učenika Prve kragujevačke gimnazije) i edukacije učenika pomenute četiri osnovne škole. I jedni i drugi, učiće se timskom radu, društvenim veštinama, saradnji, empatiji i zajedništvu. Trening vršnjačkih edukatora sastoji se od nekoliko tematskih celina (metode i tehnike dobrih trenera, razvoj trenerskih veština, alati za motivaciju, korišćenje komunikacijskih veština, veštine dobre prezentacije, način primene priručnika u radu), kroz koje će budući edukatori iz Prve kragujevačke gimnazije, razvijati veštine koje su im bitne za uspešno sprovodjenje preventivnih radionica sa mališanima, a  sa ciljem sprečavanja nasilja i odnose se na: toleranciju, rodnu ravnopravnost, nenasilno rešavanje konflikta, sprečavanje nasilja na internetu i prihvatanje različitosti. Voditelji radionica imaće priručnik  u kome će biti opisane sve radionice na pomenute teme, a zahvaljujući ovom priručniku, profesori i stručni saradnici će u budućnosti moći samostalno da sprovode ovaj program.“