InfoPlata od 200.000 dinara u Kragujevcu više nije retkost: Ko je danas zaista zarađuje i po koju cenu?Foto: Ilustracija

Plata od 200.000 dinara u Kragujevcu više nije retkost: Ko je danas zaista zarađuje i po koju cenu?

Autor: InfoKG
10:00 | Subota, 11 07 2026

U Kragujevcu danas nije najteže doći do plate od 200.000 dinara. Mnogo je teže doći do nje radeći osam sati dnevno. Dok većina zaposlenih u Kragujevcu mesečno zarađuje oko gradskog proseka, postoji zanimljiv paradoks – pojedina zanimanja danas mogu da donesu i više od 150.000, pa čak i 200.000 dinara mesečno.

Međutim, iza tih cifara retko stoji osmočasovno radno vreme. Najčešće su u pitanju godine iskustva, privatni posao, rad vikendom, odgovornost ili ozbiljna ulaganja u alat, znanje i opremu. 

Plate od 150.000 ili 200.000 dinara za mnoge deluju kao nedostižan cilj. Ali postoje poslovi u kojima su takvi prihodi mogući.

Majstori koje danas svi traže

Ako je nešto poslednjih godina promenilo tržište rada, onda su to zanati.

Keramičari, električari, vodoinstalateri, moleri i majstori za klimatizaciju danas neretko imaju popunjene termine mesecima unapred. Kada rade samostalno ili imaju svoju ekipu, mesečni prihodi mogu da pređu 200.000 dinara, naročito tokom građevinske sezone.

Međutim, sagovornici iz ove branše kažu da se često vidi samo ono što ostane na kraju meseca.

„Ljudi vide koliko naplatimo posao, ali ne vide koliko ode na gorivo, alat, poreze, pomoćne radnike i materijal. Nije svaka uplata čista zarada“, kaže keramičar iz Kragujevca.

Dodaje da tokom leta radi gotovo svakog dana, često i vikendom.

Auto-servisi: Posla ima više nego slobodnih termina

Slična situacija je i među automehaničarima.

Servisi koji imaju stalne mušterije danas retko ostaju bez posla. Vlasnici radionica i iskusni majstori mogu da ostvare veoma dobre prihode, ali iza toga stoje godine ulaganja u opremu, dijagnostiku i obuku.

Frizeri i kozmetičari

Na prvi pogled deluje da je konkurencija velika, ali oni koji su godinama gradili bazu klijenata danas imaju rasporede popunjene nedeljama unapred.

Posebno kada je reč o koloristima, muškim frizerima sa velikim brojem mušterija ili kozmetičarima koji rade specijalizovane tretmane, mesečni prihodi mogu biti znatno iznad prosečne plate.

Ali ni ovde nema lakog novca.

Većina radi šest dana nedeljno, često po deset ili više sati dnevno, dok veliki deo prihoda odlazi na zakup lokala, materijal, opremu i poreze.

Lekari, ali ne svi

Često se smatra da svi lekari imaju visoke plate, ali razlike su velike.

Najveće zarade uglavnom ostvaruju specijalisti sa dugogodišnjim iskustvom, posebno ako, pored rada u državnom sistemu, imaju dozvoljene dodatne angažmane u privatnom sektoru ili dežurstva. Sam početak karijere izgleda znatno drugačije.

Do takvih prihoda prethode godine studiranja, specijalizacija i veliko profesionalno opterećenje.

IT sektor

IT se i dalje ubraja među bolje plaćene oblasti, ali slika nije ista za sve zaposlene.

Početnici često imaju zarade koje nisu mnogo iznad gradskog proseka, dok iskusni softverski inženjeri, posebno oni koji rade za strane kompanije ili na međunarodnim projektima, mogu da premaše 200.000 dinara mesečno.

Privatni posao nosi najveći rizik

Vlasnici uspešnih firmi, ugostiteljskih objekata, proizvodnih radionica ili trgovina često mogu da ostvare prihode koji premašuju zarade zaposlenih.

Ali upravo oni najčešće ističu da prihod firme nije isto što i lična plata.

Plate od 150.000 ili 200.000 dinara zvuče visoko, ali do njih se retko dolazi preko noći.

Kod zanatlija iza tih prihoda stoji fizički rad i odgovornost. Kod lekara godine školovanja i dežurstva. U IT sektoru stalno usavršavanje, a kod preduzetnika rizik da jednog meseca zarada bude dobra, a sledećeg znatno manja.

Zajedničko gotovo svim ovim zanimanjima jeste da iza većih prihoda uglavnom stoji više rada, više odgovornosti ili veći poslovni rizik.

Nije presudno zanimanje, već način rada

Razgovori sa sagovornicima pokazuju da u Kragujevcu danas nije presudno samo čime se neko bavi, već kako radi i koliko je uspeo da izgradi svoje ime u poslu.

Zaposleni koji rade isključivo za fiksnu platu mnogo teže dolaze do zarada iznad 150.000 dinara. Sa druge strane, oni koji godinama ulažu u znanje, rade samostalno ili vode sopstveni posao imaju veće šanse da dostignu taj nivo prihoda, ali uz znatno veću odgovornost, ulaganja i neizvesnost.

Upravo zato visoka mesečna zarada, u većini slučajeva, nije rezultat jednog zanimanja, već kombinacije iskustva, potražnje na tržištu i spremnost da se radi više od standardnog radnog vremena.