Kada je sredinom 19. veka zavladao običaj u Srbiji da se ugostiteljskim objektima daju nazivi imena evropskih prestonica, dobila je mala i neugledna kafana koja se nalazila preko puta kafane "Knez Miloš" zvučan naziv po francuskoj prestonici - "Pariz".
Požar koji je 1887. godine izbio u ovoj kafani, odneo je veliki broj kuća i trgovačkih radnji oko nje, posle čega je osnovana "Požarna družina".
Preuređena i dovedena na "nov plan", kafana je dobila i bolju "klijentelu". Sa razvojem varoši, kafana je postajala "zborište" otmenijeg sveta: glumaca, književnika i slikara.
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Prema sačuvanim svedočanstvima, u posetioce ove kafane ubrajaju se glumci: Ginić, Rucović, Stojčević, Stojković, Lenka Hadžić, Aleksandar Milojević i drugi. U finom ambijentu bašte kafane "Pariz" oni su krajem 19. veka, u letnje dane, kovali planove o novim turnejama i provodili prijatne trenutke.
Od 1925. godine kafana je imala novu "kujnu". Spremala su se prvoklasna srpska, francuska i nemačka jela. Bila je to jedna od retkih kafana u Kragujevcu koja je imala "abornice". Kafana je po jednom oglasu spremala i jela po porudžbini za zabave i slave.
Kafana je uživala veliki ugled u varoši, jer su se gosti zabavljali do kasno u noć.
Legendarna kafana starog Kragujevca, kafana "Pariz", prestala je sa radom krajem dvadesetih godina 20. veka, jer je u jednom vodiču "Kroz Kragujevac" iz 1932. godine ne nalazimo. Tako je sa lica zemlje nestala još jedna kafana starog Kragujevca, koja je odigrala veliku ulogu u kulturnoj istoriji varoši.