Info

Stari Kragujevac - Kasaba Karagovindža (drugi deo)

Autor: InfoKG
14:00 | Nedelja, 18 03 2018

Veliki deo stanovništva bavio se zemljoradnjom. Ne računajući Vlahe, koji su plaćali porez po vlaškom običaju (svaka kuća po dukat), sudeći po visini prihoda, najviše se gajila pšenica (840 akči), zatim ječam (420), proso (147), a u manjoj meri zob i raž. Znatan je bio prihod od lana (315 akči), kao i od vinograda (pristojba na širu 120 akči). Zabeleženi su prihodi od svinja (135 akči) i pčela (117 akči).

Sama činjenica da je Kragujevac imao status kasabe, govori o postojanju izvesnog broja ustanova: verskih, socijalnih i prosvetnih. Mada ih u prvom popisu ne srećemo, u drugom popisu iz 1536. godine, pominju se: tekija, hamam, mekteb, džamija i više mesdžida (mahalska bogomolja u kojoj se obavljaju zajedničke molitve petkom i o bajramima). Ovaj podatak veoma je dragocen, jer na osnovu njega možemo zaključiti da se Kragujevac počeo razvijati i brže naseljavati početkom XVI veka, pošto svi spomenuti objekti nisu mogli biti izgrađeni za period od 1528. do 1536. godine. 

Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.

Čaršija se pružala sa leve strane Lepenice od kamenog mosta prema karavan-serajima. Muslimanski deo kasabe bio je odvojen od hrišćanskog, koji se, po svemu sudeći, nalazio sa desne strane Lepenice. U muslimanskom delu kasabe bilo je sedam mahala, odnosno 56 kuća. Hrišćanski deo brojao je 29 kuća, 8 neoženjenih i jednog primićura. Hrišćanski deo nazivali su muslimani Džemat hrišćanski, što znači skup, grupa hrišćanskih kuća. Imao je i svoju crkvu. 

Prvi deo teksta čitajte OVDE.

Mahale iz muslimanskog dela kasabe nosile su nazive po zanatlijama koji su tu imali svoje radnje: Isaka zlatara, Huseina bravara, Sadika terzije, Hasana čizmara, ili po verskim objektima džamijama: Časne džamije (podigao je Mustafa-beg, sin Bali-bega), Mahala Hizra (sin Hasan-begov) i Mahala Alije Anadolca (koji je bio muarif - verski službenik).

Iz naziva pojedinih mahala vidi se da je u Kragujevcu u to vreme bilo zastupljeno mnogo zanata. Tako su, pored navedenih, u čaršiji postojale još i ove zanatlije: kovači, kasapi, mumdžije, telali, hamamdžije, kožari, limari... U ovom periodu Kragujevac je bio značajan zanatski centar. 

Nastaviće se...

Izvor: Stari Kragujevac/Boriša Radovanović