Radio uživo
Običaj "bdenja" i proslavljanja Nove godine nije naš nacionalni običaj, već smo ga u neizmenjenom obliku prihvatili u 19. veku sa zapada. Postojao je i kod nas sličan običaj "teranja Božića" svakog 1. januara po starom kalendaru. Novogodišnji dočeci ustanovljavaju se u Kragujevcu tridesetih godina 19. veka, za vreme vladavine Miloša Obrenovića, kada je Kragujevac bio prestonica Srbije.
Sa dobijanjem autonomije (1830) i uvođenjem dvorskog ceremonijala, počeo je knez Miloš, kao šef države, čestitati Novu godinu drugim vladarima i primati od njih čestitke. Ovo su brzo prihvatile naše narodne starešine i podanici. U to vreme po ugledu na zapadne države organizuju se dočeci Nove godine. U početku bili su oni privilegija imućnijeg sloja stanovništva i imali su svečaniji karakter, ali se taj običaj brzo odomaćio i kod ostalih žitelja varoških.
Novogodišnji dočeci u Kragujevcu u vreme kneza Mihaila Obrenovića dobijaju veseo "svatovski" karakter. Ispraćaj "starog i doček novog leta" uz tačno naznačen red igara i bogatu trpezu vrlo brzo se odomaćio u Kragujevcu.
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Kada je osamdesetih godina prošlog veka Srbiju obuzeo "huk" za balovima i zabavama sa igrankama, običaj proslavljanja Nove godine organizovan je uz novogodišnji bal na kome su se pored stranih igrale i naše igre. Balovi su organizovani u prostranim i lepim hotelskim salama "Takova", "Gušića" i "Jadrana", a "bdenje" uz pravu "tarapanu" u kafanama "Talpara", "Pariz", "Šiško", "Deligrad", "Bosna", "Šumadija", "Carigrad" i drugima. Novogodišnja tombola i izbor "mis" novogodišnje večeri uz prvoklasna jela i pića bili su specijalni programi. Aranžer novogodišnjeg programa (vlasnik kafane) čestitao je tačno u 12 časova prisutnima Novo leto. Muzika bi tada zasvirala tuš, lampe utulile, a čestitanje uz kucanje čaša počelo. Ujutru bi u svim varoškim ulicama bilo puno pijanog sveta, a naročito oko pomenutih kafana. Specijalitet novogodišnje noći bile su novogodišnje krofne koje su prodavane u ponoć gostima. Verovalo se da će onaj ko nađe novčić u krofni biti čitave godine srećan.
Oni koji su se odlučivali da Novu godinu dočekaju kod svojih kuća pripremali su bogatu trpezu sa raznim jelima i pićima.
U periodu između dva rata kafedžije i vlasnici ugostriteljskih objekata uneli su u ovaj običaj mnogo novog i zanimljivog tako da su se građani ovdašnji sa porodicama i u društvu prijatelja sve više odlučivali da Novu godinu dočekaju u jednoj od poznatijih kafana varoških ili u hotelima uz veoma bogat i raznovrstan program.
