Politički život u Kragujevcu u periodu između dva rata (1918-1941) veoma je bogat i raznovrstan. Odmah u prvim poratnim godinama započeo je proces obnove starih političkih partija, stranaka i osnivanje novih.
Prema podacima, prvi su obnovili rad socijalisti. Oni su već krajem 1918. godine imali u Kragujevcu svoj organizaciju. U privremeni Upravni odbor ove stranke ušli su: Vidoje Vasić, Dimitrije Jovanović, Aleksa Marković, Ljuba Pavićević, Vladimir Mirić, Vladimir Nešković, Sreten Petrović, Stevan Jakovljević, Dušan Stojiljković i Milan Petrović; za predsednika Upravnog odbora Srpske socijaldemokratske stranke izabran je u Kragujevcu Ljuba Pavićević, livac. Oni su ostali na čelu Mesne organizacije Srpske socijaldemokratske stranke u Kragujevcu do 30. marta 1919. godine, kada je izabrano novo rukovodstvo: predstednik Ljuba Pavićević, potpredsednik Dragoljub Zekavica, sekretar Stevan Jakovljević i blagajnik Milan Petrović; članovi Dušan Stojanović, Ilija Kiković, Dimitrije Jovanović; kontrolna komisija Dragoslav Maksimović i Vladimir Mirić.
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Na organizovanju privrednog, političkog i kulturnog života u Kragujevcu neposredno posle oslobođenja, bila je angažovana Komanda Šumadijske divizijske oblasti. Prenošenje poslova na civilne organe vlasti išlo je u Kragujevcu dosta teško. Organizovanje opštinske uprave u koju su ušli odbornici izabrani 23. februara 1914. godine bilo je završeno do proleća 1919. Udruženi samostalni radikali, naprednjaci i liberali imali su većinu u Opštinskoj upravi. Na drugom mestu bila je SSDP, na trećem Radikalna stranka.
Za prvog predsednika Kragujevačke opštine izabran je sredinom 1919. godine Milan Stojičević, majstor VTZ-a. Krajem 1919. i u prvoj polovini 1920. godine zapaža se žuva aktivnost građanskih političkih partija na organizovanju mesnih odbora u Kragujevcu.
Nastaviće se...