Šarl Lubri rođen je u Parizu 22. decembra 1798. godine. Do stupanja u vojsku nije poznato čime se bavio. Na odsluženje vojnog roka stupa 25. novembra 1819. godine u 1. artiljerijski puk, najpre kao tobdžija, a potom kao pirotehničar. Tada započinje njegova karijera. Od dana stupanja u vojsku, pa sve do decembra 1852. godine on je radio kao mhaničar, pomoćnik kontrolora i kontrolor u Kraljevskoj livnici Štrasburg u Tuluzu, odakle dolazi u Kragujevac. Smestio se u Kneževom konaku. Kao direktor Topolivnice, Lubri je bio svestan teškoća na koje će naići. Njemu je pridodat Petar J. Protić, Dragačevac, prvi naš školovani artiljerijski oficir. Pored Protića, upućena su još tri pitomca: Milutin Jovanović, Velimir Stefanović i Sava Ivanović. Sa ovako malom grupom, Lubri je pristupio poslu. Od stručne radne snage zatekao je Lubri u Kragujevcu mašinistu Tusena Delura i topovrtioca Avgusta Kinona. Njima je pomagalo nešto "apsenika", koji su služili kao gruba radna snaga. Avgusta 1853. primljen je za inženjera konstruktora Antonije Petrović - Tehniker. Pošto je izlio izvestan broj topovskih cevi, pojavila se potreba u 1854. godini za izradom lafeta za oruđe. Tako je osnovala Lafetnica, po planu Karla Orelija, Švajcarca na službi u Kragujevcu.
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Prilikom dolaska u Srbiju, Lubri je dao obavezu da će ostati godinu dana. Međutim, uspeh i rezultati rada bili su tako značajni da je knez Aleksandar zamolio francusku Vladu za odobrenje da Lubri ostane još jednu godinu.
Vest da je Lubri produžio boravak u Kragujevcu za još jednu godinu primljena je s velikom radošću. I pored velike pažnje kojom je obasipan, Lubri je morao, zbog zdravstvenih razloga, da zatraži otpust pre ugovorenog roka.
OSNIVANJE TOPOLIVNICE
Lubri je na mesto direktora podneo ostavku 1854. godine, koju mu je knez uvažio. Umro je u Parizu iste godine.