Radio uživo
Konak, koji je 1837. godine podigao na Staroj kragujevačkoj čašiji Jevrem Obrenović, brat kneza Miloša Obrenovića, u početku je služio samom Jevremu, kada u varoš dođe, da ima gde "obitavati", pa je po njemu prvobitno i nazvan Gospodar-Jevremov konak.
Nastojeći da prestonicu Srbije što više približi Evropi, podigao je on u gradskoj čaršiji dvospratnu kuću. Bila je to prva u nizu zgrada tipičnih za dvorsku arhitekturu prošlog veka. Zgrada se nalazila na mestu gde se danas nalazi hotel "Dubrovnik", a bila je dugačka 17 hvati i široka 7,5 hvati. Po preporuci kneza Miloša otvorio je u konaku Jevrem kafanu. Otuda se ponekad ovo zdanje nazivalo i Gostinski konak. Svako ko bi dolazio u varoš, u njemu je mogao prenoćiti. Konak je u prvo vreme služio kao pošta jer su tatari (poštonoše) tu ostavljali pošiljke.
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Zgrada je bila pokrivena ćeramidom i imala 18 soba. Plac ove zgrade zauzimao je dužinu 22 hvata i širinu 16,5 hvati. U velikom dvorištu imala je ova zgrada niz pomoćnih zgrada (4 magaze i jedan mutvak, zidan od solidnoh materijala). Zgrada je jedno vreme služila potrebama dvora, a kada je 1838. godine u Kragujevcu osnovan Licej, uselio se u ovo zdanje. U konaku je zalaganjem Atanasija Nikolića počela da radi prva škola crtanja u Srbiji, "Škola narčetanija".
Posle preseljenja Liceja u Beograd zgrada je predata 1841. godine "Centralnom pravleniju", a premeštanjem prestonice Gimnaziji. Potom je ovde useljeni Načelstvo okruga kragujevačkog koje će u njemu biti najduže smešteno, pa će ova zgrada nostiti naziv Staro načelstvo. Zgrada je premeštena pred Prvi svetski rat.
