Tokom prošle godine, od 62 hiljade zaposlenih, svaki drugi radnik je u nekom trenutku bio na bolovanju.
Podaci kragujevačkog Doma zdravlja pokazuju da je u 2024. godini, oko 34 hiljade zaposlenih koji se leče u toj zdravstvenoj ustanovi koristilo mogućnost privremene sprečenosti za rad i da je to ukupno iznosilo oko milion dana bolovanja.
U tu cifru ušlo je i oko dve hiljade žena koje su bile na porodiljskom bolovanju.
Najavljeno elektronsko bolovanje trebalo bi da pruži bolji uvid u bolovanja zaposlenih, kako poslodavcima tako i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje i zdravstvenim ustanovama.
Sa druge strane, i pacijentima će biti lakše, jer neće morati da idu na komisije.
Sistem elektronskog bolovanja već je uspostavljen u četiri zdravstvene ustanove na teritoriji Beograda, a očekivanja su da kompletan sistem zaživi od 2026. godine.
Ova nova elektronska usluga trebalo bi da olakša proces otvaranja postupka privremene sprečenosti za rad zaposlenih. Olakšava praćenje bolovanja, kao i zaključivanje.
Problem u vezi bolovanja nastaje i kada pacijent po uputu lekara opšte prakse dugo čeka na pregled specijaliste.
Za bolovanja za koja se posumnja da su neopravdana biće formirane komisije.
Ukoliko se bolovanje utvrdi da je lažno, pokreće se disciplinski postupak koji može da dovede i do otkaza, i za lekara i za radnika.
Kompanije koje posluju u Srbiji, mahom inostrane, ukazale su na problem odsustva velikog broja radnika, naročito tokom letnjih meseci u vreme poljoprivrednih i sezonskih poslova, zbog bolovanja koja traju i duže od mesec dana.
Takva bolovanja beleže istorijski maksimum, kažu u Ministarstvu privrede i upozoravaju da takva pojava ne samo da ugrožava proizvodnju, već preti i zatvaranjem velikih pogona.
Zloupotrebe bolovanja su češće u državnom sektoru. U praksi, u pojedinim privatnim preduzećima se dešava da zaposleni ide na posao i kada je je bolestan jer se bolovanje ne plaća, a postoje i ekstremne situacije kada učestalo bolovanje uslovljava otkaz.
Izvor: RTK


































