InfoFoto: kragujevac.rs

Zatvorena birališta: U Kragujevcu na referendum do 18 časova izašlo 19,18% birača

Autor: InfoKG
20:00 | Nedelja, 16 01 2022

U Kragujevcu je u 20 časova zatvoreno svih 168 biračkih mesta i jedno u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. Građani su se danas na referendumu izjašnjavali da li su za potvrđivanje Akta o promeni Ustava u oblasti pravosuđa. U Kragujevcu je na 12 referentnih biračkih mesta do 18 časova glasalo 19,18 odsto birača.   

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu 23 MZ Palilula OŠ Moma Stanojlović, gde je upisano 1.256 glasača, od kojih je do 18 časova glasalo 22,93 odsto. 

16:52

U Kragujevcu je na 12 referentnih biračkih mesta do 16 časova glasalo 15,46 odsto birača.   

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu 23 MZ Palilula OŠ Moma Stanojlović, gde je upisano 1.256 glasača, od kojih je do 16 časova glasalo 20,14 odsto. 

15:16 

U Kragujevcu je na 12 referentnih biračkih mesta do 14 časova glasalo 11,64 odsto birača.   

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu 23 MZ Palilula OŠ Moma Stanojlović, gde je upisano 1.256 glasača, od kojih je do 14 časova glasalo 14,33 odsto. 

13:05

U Kragujevcu je na 12 referentnih biračkih mesta do 12 sati glasalo 6,44 odsto birača.  

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu 84 u Ždraljici, gde je upisano 895 birača, a do 12 sati je glasalo njih 77, odnosno 8,6 odsto.

11:45

U Kragujevcu je na 12 referentnih biračkih mesta do 10 sati glasalo 2,08 odsto birača. 

Prema podacima Gradske izborne komisije – potkomisije Republičke izborne komisije u Kragujevcu, tačno u 7 sati otvorena su sva glasačka mesta. Građani Srbije na republičkom referendumu izjašnjavaju se o promeni Ustava u delu pravosuđa.

U Kragujevcu na 168 glasačkih mesta pravo glasa može da iskoristi 155.293 glasača. Glasanje teče bez ikakvih problema.

Na 12 referentnih biračkih mesta u Kragujevcu do 10 sati je glasalo 2,08 odsto birača. 

Prilikom glasanja građani su dužni da imaju ličnu kartu ili drugu ispravu za dokazivanje identiteta.

Zbog epidemije korona virusa refrendum se održava u nešto drugačijim okolnostima. Republička izborna komisija je uz saglasnost Kriznog štaba donela uputstvo o sprečavanju širenja zarazne bolesti KOVID – 19 koje se primenjuje na svim glasačkim mestima. U potpunosti su ispunjeni svi uslovi i za otvaranje i bezbedno glasanje uz poštovanje svih protivepidemijskih mera. Lična zaštitna sredstva su obezbeđena kako za članove glasačkih odbora tako i za sve glasače na mestu glasanja ali i za glasače koji žele da glasaju van mesta glasanja.

Za glasanje van mesta glasanja do sada se prijavilo 45 glasača. 

Glasačka mesta zatvaraju se u 20 časova. 

Inače, u Srbiji se danas održava referendum o potvrđivanju Akta o promeni Ustava Republike Srbije. Građani se na referendumu izjašnjavaju isključivo o odredbama, koje se odnose na pravosuđe, izbor sudija i javnih tužilaca. Sve ostale odredbe Ustava nisu predmet izjašnjavanja i ostaju nepromenjene. 

Promenom ustava predviđeno je ukidanje prvog izbora sudija na tri godine. Sudijska funkcija je stalna i traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni vek. Razlozi prestanka funkcije sudije pre vremena definisani su Ustavom. Sudije više neće birati Narodna skupština, već Visoki savet sudstva, koji čini 11 članova: šest sudija koje biraju sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsednik Vrhovnog suda. Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti više ne učestvuju u izboru sudija. Funkciju javnog tužilaštva vrše Vrhovni javni tužilac, glavni javni tužioci i javni tužioci. 

Glavni javni tužioci vršiće funkciju sadašnjih javnih tužilaca, a javni tužioci vršiće funkciju sadašnjih zamenika javnih tužilaca. Glavne javne tužioce i javne tužioce više neće birati Narodna skupština, već Visoki savet tužilaštva koji čini 11 članova: pet javnih tužilaca koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe. 

Cilj promene Ustava jeste  a se obezbedi veća nezavisnost, efikasnost i odgovornost sudstva, veća samostalnost i odgovornost javnog tužilaštva, bolja zaštita prava građana i jačanje vladavine prava.