KulturaFoto: Narodni muzej Kragujevac

„Politički život u Kragujevcu u drugoj polovini 19. veka“ stalna multimedijalna postavka u kući Svetozara Markovića

Autor: InfoKG
11:00 | Sreda, 13 07 2022

U kući Svetozara Markovića otvorena je stalna multimedijalna postavka naziva „Politički život u Kragujevcu u drugoj polovini 19. veka“. 

Autor je Nataša Milosavljević, kustos istoričar, stručni saradnici Roksanda Aleksić, kustos istoričar i Goran Milosavljević, viši arhivista istoričar, dok je koncept stalne multimedijalne postavke osmislio Miloš Jurišić, kustos arheolog i direktor Narodnog muzeja u Kragujevcu. Realizaciju je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Na 18 panoa, u tri celine, predstavljen je istorijat političkog života u Kragujevcu u drugoj polovini XIX veka. Prva celina predstavlja uvodni deo izložbe i govori o političkom životu u Kneževini Srbiji, od postanka ustavobraniteljske opozicije u vreme kneza Miloša Obrenovića, krajem tridesetih godina XIX veka, do pojave prvih političkih struja, preteča političkih partija, kakve su bili liberali i konzervativci nakon Svetoandrejske skupštine 1858/59 godine. Druga celina posvećena je boravku Svetozara Markovića u Kragujevcu (1873-1875), njegovom političkom delovanju, listovima koje je pokretao i štampao, kao i njegovim najbližim saradnicima. U Kragujevcu su izlazili listovi Javnost, Glas Javnosti, Oslobođenje, a nakon smrti Markovića i Staro Oslobođenje. U Skupštini, čija su se zasedanja održavala u Kragujevcu, Marković je imao pristalice okupljene oko takozvane Adam-Milijine stranke. Često su interpelacije ovih radikalskih poslanika objavljivane u listovima koje je štampala Kragujevačka društvena štamparija. U okviru ove celine istaknute su i demonstracije Crveni barjak (1876), koje su organizovali sledbenici Svetozara Markovića nakon pobede na izborima u Kragujevcu u novembru 1875. godine. Treća celina se odnosi na period formalnog osnivanja političkih partija u Srbiji nakon donošenja Zakona o zborovima i udruženjima 1881. godine. U pitanju su bile Liberalna, Narodna radikalna i Napredna stranka. Jedan od osnivača i vođa Liberalne stranke bio je Kragujevčanin, državnik i diplomata Jovan Ristić (1831-1899). Osnivačka skupština Narodne radikalne stranke održana je 1882. u Kragujevcu, u kafani Ilidža, a nakon toga je upriličena proslava u Ilinim vodama. Treća velika stranka bila je Napredna, a jedan od njenih članova bio je Andra Đorđević (1854-1914), srpski pravnik i političar i profesor Velike škole, rodom iz Kragujevca. Ovoj celini pridodata je i prva decenija XX veka, turbolentno vreme dinastičkih promena, Majskog prevrata (1903), zavereničkog pitanja, podoficirskih kontrazavera u Nišu i Kragujevcu (1904, 1906), Aneksione krize (1908/1809). Jedan segment posvećen je i osnivanju i delovanju novih političkih stranaka – Samostalne radikalne stranke (1901) i Srpske socijaldemokratske stranke (1903).

Stalnu postavku, između ostalog, čine i portreti nekih od značajnih ličnosti koje su bile deo političkog života u Kragujevcu tokom druge polovine XIX veka: Stevan Vladislav Kaćanski, Svetozar Marković, Miloje Barjaktarović, Dimitrije Matić, Jovan Ristić i Nikola Pašić. Kuriozitet postavke predstavlja i reprodukcija slike Olje Ivanjicki posvećena Crvenom barjaku. Deo sa eksponatima čine predmeti iz Zbirke istorijskih predmeta i Zbirke revolucionarne publicistike i štampe Narodnog muzeja u Kragujevcu. Među njima se nalazi sto Kragujevačke društvene štamparije, kliše radikalnog lista Javnost, dela Svetozara Markovića (Srbija na Istoku, Načela narodne ekonomije) i revolucionarna publicistika i štampa (Javnost, Glas Javnosti, Oslobođenje, Staro Oslobođenje, Samuprava, Radenik i drugi). U okviru multimedijalnog dela stalne postavke nalazi se 3D prikaz putanje kojom se kretala povorka tokom demonstracija Crveni barjak 1876. godine i hologram Svetozara Markovića.

Radno vreme je od ponedeljka do petka, od 9 do 16 časova, odnosno tokom jula i avgusta, od 8 do 15 časova.

Izvor: Narodni muzej Kragujevac