Poslodavci se često pitaju dokle treba ići u toku praćenja interesa firme i koliko štiti njenu imovinu u kojoj rade, a gde treba stati da se ne bi narušila privatnost radnika u njoj. S obzirom na činjenicu da je granica vrlo nedefinisana i neprecizna, ova dilema je veoma česta u kompanijama i rešenje za nju ponekad iziskuje zaista mnogo razmišljanja.
U Srbiji situacija sa video nadzorom nije uređena zakonom. Međutim, i da jeste (kao što je to situacija u Evropskoj unji), ne može postojati opravdanje za postavljanje nadzora u svim prostorijama firme, kao ni nadzor svih zaposlenih.
Ukoliko želite da znate nešto preciznije informacije o tome gde se stavlja linija između poštovanja potreba fimre i nepoštovanja radnika, pročitajte nastavak našeg teksta.
#1 Šta spada u zakonit video nadzor - kada je obrada podataka o ličnosti u redu?
Pre svega, hajde da definišemo šta je zapravo video nadzor, kako bismo znali o čemu tačno polemišemo. Dakle, video nadzor predstavlja sistem određenih uređaja koji su osposobljeni za praćenje i/ili snimanje slike.
Kamere koje služe za video nadzor obrađuju podatke o ličnosti, čime se u dosta velikoj meri može zadreti u privatan život fizičkog lica, ali i druga prava i slobode koje su garantovane Ustavom Republike Srbije. Neka od tih prava su svakako: pravo na zaštitu podataka o ličnosti, kao i pravo na poštovanje dostojanstva ličnosti na radu.
Da bi ova vrsta obrade podataka o ličnosti mogla biti u redu, mora, pored pravnog osnova za obradu, imati precizno određenu i opravdanu svrhu posedovanja informacija koju je nemoguće ostvariti bez baš takve obrade podataka o fizičkom licu.
Opravdani razlozi za snimanje radnog mesta
Ovo u prevodu znači da je u redu snimati hodnike, prazne prostorije, ulaz u kancelarije ili slično, gde ljudi samo prolaze, ali se ne zadržavaju. Međutim, ne sme se uvek snimati kancelarija u kojoj ljudi rade i provode skoro sve svoje radno vreme. Za konkretno snimanje radnih prostorija mora postojati veliki razlog.
Recimo, postojanje imovine velike vrednosti u kancelariji, kao i rad u serverskoj sobi za koju morate precizno utvrditi ko je kada ušao i izašao radi sprečavanja određene štete mogu biti pristojni razlozi za postavljanje video nadzora
#2 Da li zaposleni mora da pristane - koliko je bitan pristanak zaposlenog?
Ovde se radi o pitanju da li je poslodavac pod moranjem da u toku intervjua za posao predoči kandidatima da u njihovim prostorijama postoji video nadzor, ali i o tome da li mora, pre same instalacije kamera, dobije i saglasnost radnika.
U suštini, zapravo ne postoji konkretna zakonska odredba koja govori o tome da poslodavac mora naglasiti kandidatima da u njegovoj firmi ima kamera. Međutim, odredbama Zakona o radu je zabranjeno sve što za cilj ima povredu dostojanstva zaposlenog koje traži zaposlenje i koje izaziva strah.
Takođe je istim zakonom propisano da zaposleni poseduje pravo na zaštitu ličnog integriteta, ali i da je poslodavac dužan da zaposlene obavesti o uslovima rada. Složićemo se da postavka video nadzora i snimanje radnika u toku radnog vremena svakako spada u uslove rada.
Stoga, ukoliko postavljanje sigurnosnih kamera ima za cilj nadzor nad radnicima u toku obavljanja redovnih aktivnosti, kao i njihovog ponašanja tokom radnog vremena, ta obrada informacija o ličnosti nije dozvoljena. Razlog tome je narušavanje privatnosti zaposlenih.
#3 Sigurnosne kamere se sve više koriste - nadzor zastupljeniji nego ranije
Uz ubrzani napredak tehnologije i dostupnosti iste došlo je do situacije da većina poslodavaca dobije želju za postavljanjem video nadzora radi sigurnosti. Ovo se dešava uprkos zalaganju raznih institucija za zaštitu podataka o ličnosti fizičkih lica. Veliki broj radnih mesta već i poseduje kamere u određenim delovima prostorija gde zaposleni ne provode većinu svog radnog vremena, jer se oni uglavnom za to i ne bune.
Međutim, veliki broj firmi ima u planu da postavi video nadzor i u prostorijama u kojima se obavlja svakodnevni rad fizičkih lica, te se mnogi poslodavci već sada informišu do koje granice prema zakonu smeju da idu.
Baš zato se mora češće polemisati o tome koliko je zapravo tanka linija između između interesa poslodavca za zaštitom firme i narušavanja privatnosti njegovih radnika.
Da zaključimo, za postavku video nadzora kod nas ne postoji konkretan zakon, ali postoje drugi zakoni koji moraju da se poštuju, a usko su povezani sa zadiranjem u privatni život fizičkih lica.
Nadamo se da vam je ovaj naš tekst bio dovoljno informativan i da ste uspeli da saznate sve što vas je zanimalo na temu zakona o postavljanju video nadzora, te da ćete znati kako da odreagujete ukoliko na intervjuu za posao budete pitani o saglasnosti za svakodnevno snimanje.