Devetog januara, drugog dana Božića, pravoslavni vernici u Srbiji slave Sabor Presvete Bogorodice, praznik posvećen Majci Božijoj. Ovaj dan se obeležava kao sabranje vernih u čast Bogorodice, koja je svojom verom, smirenjem i ljubavlju pružila svetu Spasitelja.
Značaj praznika
Sabor Presvete Bogorodice je nastavak radosti Božića, kada se vernici okupljaju u hramovima kako bi zahvalili Bogorodici na njenom učešću u spasenju čovečanstva. Liturgija koja se služi ovog dana posebno je svečana, a ikone Bogorodice se ukrašavaju cvećem i svećama.
Običaji i verovanja
Sabor Presvete Bogorodice prati niz običaja koji su vekovima ukorenjeni u srpskoj tradiciji:
Čuvanje porodične sloge: Veruje se da se na ovaj dan treba moliti za jedinstvo i mir u porodici, jer je Presveta Bogorodica zaštitnica domaćeg ognjišta.
Gostoprimstvo: U mnogim krajevima Srbije ovaj dan je prilika za posete rodbini i prijateljima, a domaćini pripremaju svečane obroke u čast praznika.
Posebna molitva majki: Majke se posebno mole Bogorodici za zdravlje i napredak svoje dece, jer se veruje da Bogorodica štiti sve majke i njihovu decu.
Narodna verovanja
Veruje se da vreme na Sabor Presvete Bogorodice predskazuje godinu koja dolazi. Ako je dan sunčan i vedar, očekuje se uspešna i plodna godina.
Postoji običaj da se na ovaj dan ne radi teške poslove, kako bi se poštovao mir koji praznik donosi.
Veruje se da molitva upućena Bogorodici na ovaj dan ima posebnu snagu, naročito ako je usmerena na zdravlje i porodičnu harmoniju.