Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od velikih Bogorodičinih praznika, obeležava se 4. decembra po gregorijanskom kalendaru. Ovaj dan je posvećen sećanju na ulazak Presvete Bogorodice u hram u Jerusalimu, gde je, prema predanju, provela detinjstvo pripremajući se za svoju svetu misiju.
Prema crkvenom predanju, roditelji Bogorodice, Joakim i Ana, koji su dugo bili bez dece, zavetovali su se da će, ukoliko dobiju potomstvo, dete posvetiti Bogu. Kada je devojčica Marija napunila tri godine, poveli su je u Jerusalimski hram, gde je sveštenik Zaharija dočekao i uveo u Svetinju nad svetinjama. Tako je počeo njen život u molitvi, postu i čistoti, pripremajući se za ulogu Bogorodice.
U pravoslavnim hramovima širom Srbije na ovaj dan služe se svečane liturgije, a vernici se mole Presvetoj Bogorodici za zdravlje, mir i zaštitu porodice.
Narodna verovanja i običaji za Vavedenje kod Srba
Vavedenje je u srpskom narodu poznato i kao praznik koji donosi poseban blagoslov porodici i domaćinstvu. Smatra se danom kada žene ne obavljaju teške kućne poslove, već posvećuju vreme molitvi i tišini. Praznik je naročito povezan sa decom – veruje se da će deca koja na ovaj dan započnu svoj prvi post biti blagoslovena zdravljem i srećom.
Još jedno rašireno verovanje kaže da se na Vavedenje priroda „uvodi“ u zimski period – zima simbolično počinje, pa se narod priprema za hladnije dane. Takođe, na ovaj dan se, prema narodnom običaju, ne sme ništa iznositi iz kuće kako bi blagostanje ostalo unutar doma.
Praznik je radostan i pun nade, jer se veruje da oni koji se tog dana mole Bogorodici mogu očekivati ispunjenje svojih iskrenih molitvi.