Duboko u suvoj pustinji južnog Perua, na mestu gde na prvi pogled nema ničega osim peska i kamena, krije se jedna od najvećih zagonetki čovečanstva – Naska linije. Ovi gigantski crteži, vidljivi u potpunosti tek iz vazduha, nastali su pre više od 2.000 godina, a i danas ostavljaju naučnike bez konačnog odgovora.
Naska linije čine stotine geoglifa – ogromnih crteža urezanih u tlo, koji prikazuju životinje, biljke, geometrijske oblike i ljudske figure. Među najpoznatijima su kolibri, majmun, pauk, kit i misteriozni „astronaut“, figura koja izgleda kao da posmatra nebo. Neki crteži dugi su i po nekoliko stotina metara, a preciznost kojom su napravljeni i dalje izaziva divljenje.
Najveća misterija nije samo njihova veličina, već pitanje – kako su drevni narodi uspeli da ih naprave bez mogućnosti da ih vide iz vazduha? Pretpostavlja se da su koristili drvene stubove, konopce i izuzetno dobro planiranje, ali nijedna teorija nije u potpunosti dokazana.
Zašto su Naska linije uopšte nastale? Postoji više teorija. Neki istraživači veruju da su imale religijsku svrhu i da su bile povezane sa ritualima prizivanja kiše u sušnom području. Drugi smatraju da su služile kao astronomski kalendar, jer se pojedine linije poklapaju sa položajima Sunca i zvezda tokom solsticija. Naravno, postoje i popularne, ali naučno neutemeljene teorije koje ih povezuju sa vanzemaljcima.
Ono što dodatno fascinira jeste činjenica da su linije opstale vekovima gotovo netaknute. Razlog za to je izuzetno suva klima, minimalni vetrovi i stabilno tlo pustinje Naska, što je omogućilo da se crteži očuvaju do danas.
Naska linije nisu samo arheološko čudo, već i podsetnik koliko još uvek ne znamo o drevnim civilizacijama. One ćute već hiljadama godina, ali i dalje postavljaju ista pitanja: ko smo bili, kako smo razmišljali i koliko smo zapravo bili napredni.

































