Pravoslavna crkva i vernici 19. avgusta slave Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih hrišćanskih praznika. Ovaj dan podseća na događaj kada se Isus Hristos na gori Tavor preobrazio pred svojim učenicima Petrom, Jakovom i Jovanom, zasijavši nebeskom svetlošću i otkrivši svoju božansku prirodu.
Preobraženje simbolizuje pobedu svetlosti nad tamom, duhovno uzdizanje i promenu na bolje – kako spolja, tako i iznutra. Zato se ovaj praznik u narodu doživljava kao trenutak preokreta i novog početka.
Narodna verovanja i običaji
Preobraženje je duboko ukorenjeno u srpskoj tradiciji i povezano sa brojnim običajima:
Voće i vinogradarstvo – Na ovaj dan blagosilja se novo grožđe i drugo voće. U narodu važi da se tek od Preobraženja jede grožđe, jer se ono na liturgiji osvećuje i „prinosi Bogu“. Takođe, verovalo se da prvi ubrani grozd treba podeliti porodici i komšijama za zdravlje.
Promena vremena – Kaže se: „Od Preobraženja sunce više nema toliku snagu“, jer dani postaju kraći, a noći hladnije. Verovalo se da se priroda od tog dana „preobražava“ i priprema za jesen.
Ne valja da se plače ili spava preko dana - Veruje se da ko na današnji dan odspava preko dana, preobraziće se pa će mu se cele godine dremati a ne valja ni da se plače, jer se veruje da će se tako plakati cele godine.
Na današnji dan ne valja da ljudi idu u kafanu jer se smatra da će im to preći u naviku i da će postati rasipnici.
Narodna predanja
Mnogi običaji vezani su za zdravlje i blagostanje. Ljudi su verovali da je dobro na ovaj dan izgovoriti želju i doneti odluku za promenu, jer će ona biti blagoslovena. Takođe, nije valjalo da čovek tog dana bude mrzovoljan – jer će ga takvo raspoloženje pratiti tokom cele godine


































