Vaskršnji ponedeljak je drugi dan praznovanja Vaskrsa i, prema pravoslavnoj tradiciji, nosi u sebi produženu radost Hristovog vaskrsenja. Iako nema bogosluženje kao na sam praznik, ovaj dan u srpskom narodu ima posebno mesto, jer se vezuje za porodicu, prijateljstvo i običaje koji čuvaju duh zajedništva.
Porodična okupljanja i gostoprimstvo
U mnogim krajevima Srbije, Vaskršnji ponedeljak je dan kada se posećuju rođaci, prijatelji i komšije. To je vreme kada se vraćaju uskršnji pozdravi – „Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse“, a na stolu se obavezno nalaze obojena jaja, domaći kolači i ostatak praznične trpeze.
Uobičajeno je da domaćini darivaju goste jajima, a najmlađi članovi porodice često dobijaju posebno ukrašena jaja kao simbol ljubavi i pažnje.
Narodna verovanja
Srpski narod je uz ovaj dan vezao i brojna simbolična značenja:
Ko se tog dana prvi obraduje i nasmeje, biće veseo i zdrav cele godine.
Ako jaje koje ste dobili na poklon razbijete s lakoćom, verovalo se da vas čeka lagana i uspešna godina.
Vaskršnji ponedeljak je dan kada se izbegavaju teški fizički poslovi, jer je namenjen miru i druženju.
Veruje se da su vaskršnja jaja blagoslovena tri dana, i da imaju posebnu zaštitnu moć – zato se čuvaju i ne bacaju dok se potpuno ne osuše.
Vaskršnji ponedeljak u srpskoj tradiciji nije samo nastavak praznika, već prilika da radost Vaskrsa podelimo sa drugima – u miru, slozi i zahvalnosti.
Neka vam ovaj dan donese osmeh, zdravlje i blagostanje!