Kada pomislimo na znakovni jezik, mnogi automatski zamišljaju univerzalni sistem koji koriste svi gluvonemi širom sveta. Međutim, realnost je potpuno drugačija i fascinantnija nego što se na prvi pogled čini.
Danas u svetu postoji oko 200 znakovnih jezika, od kojih svaki ima svoje jedinstvene karakteristike, gramatička pravila i kulturne specifičnosti. Baš kao što se govorni jezici razlikuju od regije do regije, isto važi i za znakovne jezike.
Kako su nastali različiti znakovni jezici?
Znakovni jezici razvijali su se prirodno u različitim zajednicama gluonemih ljudi, prilagođavajući se njihovim potrebama i okruženju. Na primer, američki znakovni jezik (ASL) razlikuje se od britanskog znakovnog jezika (BSL), iako engleski dominira kao govorni jezik u obe zemlje. Zanimljivo je da se znakovni jezici ne oslanjaju nužno na pisani ili govorni jezik date zemlje, već se razvijaju nezavisno.
Najpoznatiji znakovni jezici sveta
Među najpoznatijim znakovnim jezicima su:
Američki znakovni jezik (ASL) – koristi se u SAD-u i Kanadi.
Britanski znakovni jezik (BSL) – prepoznatljiv po upotrebi dve ruke za formiranje slova.
Francuski znakovni jezik (LSF) – imao je veliki uticaj na razvoj mnogih drugih znakovnih jezika.
Kineski znakovni jezik (CSL) – koristi se u različitim regijama Kine, sa značajnim varijacijama.
Da li postoji univerzalni znakovni jezik?
Iako bi univerzalni znakovni jezik bio praktičan, on trenutno ne postoji. Ipak, postoji Međunarodni znakovni sistem (IS), koji se koristi na međunarodnim konferencijama i događajima, ali nije dovoljno bogat da zameni postojeće nacionalne znakovne jezike.
Značaj priznavanja znakovnih jezika
Priznavanje i promocija znakovnih jezika važna je za inkluziju i prava gluvih osoba. Mnoge zemlje su već zakonski priznale znakovni jezik kao službeni jezik manjinske zajednice, čime se poboljšava pristup obrazovanju, zapošljavanju i javnim uslugama.
Znakovni jezici su bogatstvo svetske kulturne baštine, a njihovo bolje razumevanje doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva za sve.