Info

Kragujevčani počinju sa reciklažom baterija i sijalica, posude za odlaganje ovog otpada na 7 lokacija

Autor: Jovana Mladenović
15:00 | Četvrtak, 16 12 2021

Potrošene baterije i sijalice u Kragujevcu više ne moraju da završavaju u komunalnom otpadu, jer će posude za sakupljanje ovog opasnog otpada od danas biti dostupne na sedam lokacija u gradu.

Ovo je najavljeno na konferenciji povodom početka realizacije projekta „Povećanje stope reciklaža baterija i sijalica“.

Posude za odlaganje baterija i sijalica nalaze se u zgradi Gradske uprave, na Upravnom mestu Stanovo, u JKP „Vodovod i kanalizacija“ i na naplatnim mestima JSP „Kragujevac“ u naseljima Pivara, Aerodrom, Erdoglija i Dom samoupravljača.

Inicijativu su, u saradnji sa Gradskom upravom, pokrenuli NALED i partneri iz reciklažne industrije, uz finansijsku podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, kako bi se sprečilo dalje širenje opasnih materija na deponijama i zagađivanje zemljišta i voda.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u Srbiji se godišnje reciklira između 70 i 100 tona sijalica, što je manje od 10 odsto ukupne količine uvezenih sijalica. Kada su u pitanju baterije, procena je da svaki građanin godišnje iskoristi kilogram baterija, dok je prošle godine na reciklažu u Nemačku izvezeno tek malo više od 17 tona otpadnih baterija. 

„Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste da se poveća količina sakupljenih baterija i sijalicaza 20 odsto i na bazi prikupljenih informacija planira dalji razvoj sakupljačke mreže za ove tokove otpada, uz obezbeđivanje podsticajnih sredstava  za izvoz baterija na dalji tretman i reciklažu. Postrojenja za reciklažu baterija su neisplativa za mala tržišta, zbog čega moramo nastaviti da radimo na izvozu ovog otpada, ali s obzirom na njegovu cenu, bez određene državne pomoći, najverovatnije je da će i on dalje u najvećoj meri završavati na obližnjim deponijama“, izjavila je Sanja Knežević Mitrović, koordinatorka za regulatornu reformu u NALED-u.

Sanela Veljkovski Mandić, menadžerka projekata u GIZ-u, istakla je da se program sprovodi u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom develoPPP, a koji finansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. „Ovakvi projekti daju značajan doprinos naporima Srbije da svoje razvojne politike uskladi sa zahtevima za pridruživanje EU, naročito nakon otvaranja poslednjeg klastera, u kome se nalazi i ključno Poglavlje 27“.