Info

Ima li života u Lepenici?

Autor: Jovana Mladenović
13:00 | Petak, 24 12 2021

Rezultati projekta „Ima li života u Lepenici“ Udruženja za promociju i ekološki marketing prirodnih vrednosti EKOMAR, predstavljeni su na Prirodno matematičkom fakultetu. 

Projekat je realizovan uz podršku grada Kragujevca, u okviru programa finansiranja/sufinansiranja projekata iz oblasti zaštite životne sredine.

Rezultati su pokazali da od izvorišta do ušća Lepenice postoji veći broj faktora koji ugrožavaju ovaj vodotok. U izvorišnom delu osnovni faktori ugrožavanja su seča šuma, kaptiranje izvora, a od Grošnice pa sve do Lapova, gde reka prolazi kroz naselja, postoji veliki broj zagađivača.

- Evidentno je da se u Lepenicu direktno ulivaju otpadne vode različitih privrednih subjekata, domaćinstava, ali je neverovatan i broj divljih deponija koje mogu da se vide na obalama i u samoj reci. Naši podaci su pokazali da je reka Lepenica, samo u prvom delu svog vodotoka dobrog kvaliteta, druge klase, i tu smo pronašli interesantne vrste makrobeskičmenjaka i algi, između ostalog vrstu rečnog raka Astacus astacus, koja se nalazi na listi strogo zaštićenih vrsta. Nažalost, od momenta kada reka ulazi u naselja, prolazi kroz grad, kroz Kragujevac, Lapovo i Batočinu, zbog prisustva zagađujućih materija neorganskotoksičnog i organskog porekla dolazi do degradacije biodiverziteta. Opstaju samo vrste koje su indikatori izuzetno zagađene vode. Naši podaci o kvalitetu vode koji su definisani prema najnovijoj zakonskoj regulativi pokazuju da od Grošnice do Lapova, status reke Lepenice je pete klase, odnosno da je Lepenica jako zagađena reka – kaže prof. dr Snežana Simić, rukovodilac projekta i predsednica Udruženja Ekomar.

- Neophodno je da kontinuirano radimo na podizanju svesti građana i kompanija o tome koliko su nam važne ove prirodne zelene oaze i ako nastavimo sa neodgovornim ponašanjem da se zapitamo šta ostavljamo u amanet budućim pokolenjima. Na teritoriji grada Kragujevca postoje vodotokovi prvog i drugog reda. U skladu sa zakonom, grad ima nadležnost nad vodotokovima drugog reda u smislu čišćenja, održavanja i zaštite od poplava, a JVP „Srbija vode“ nad vodotokovima prvog reda. Kontrolu i inspekcijski nadzor u slučaju ulivanja otpadnih voda u reke i potoke kontrolišu Republički inspektor za zaštitu životne sredine i Republički inspektor za vode. Ohrabrujuća vest jeste i izgradnja kanalizacione mreže u dužini od 360 kilometara i novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Cvetojevcu i Stragarima što će u značajnoj meri doprineti smanjenju zagađenja reka i potoka – rekao je Stefan Nikezić, član Gradskog veća za unapređenje i zaštitu životne sredine.

Izložba fotografija nastalih tokom realizacije ovog projekta postavljena je u Akvarijumu PMF-a.