STARI KRAGUJEVAC - Kragujevačka nahija (Drugi deo)

Knežijske starešine postavljao je knez Miloš Obrenović, kao vrhovni srpski knez. Njihova dužnost sastojala se u tome da se staraju o održavanju reda i poretka u svojoj knežini, istražuju zločine i sude u građanskim i civilnim sporovima, prikupljaju porez i vode nadzor nad radom seoskih kmetova. 

Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.

Posle obor-kneza Đorđa Parezana bio je na dužnosti nahijskog kneza Kragujevačke nahije Đuka Filipović iz Jagnjila (umro 1818.).

U knežini Gruža knezovi su bili: Petar Topalović, Jovan Dimitrijević Dobrača, Toma Vučić Perišić i Petar Topalović.

U knežini Jasenica knezovi su bili: Milutin Savić Garašanin, Andrija Jokić, Jovan Marinković, Živojin Joksimović. 

Prvi deo teksta čitajte OVDE.

U knežini Lepenica knezovi su bili: Đorđe Parezan, Milutin Đurđević.

Knez Miloš Obrenović je postavljenim knezovima po knežiama podelio diplome "nastavlenija", kojima ih je utvrđivao u zvanju. Seoski kmetovi, koji su po selima u knežinama imali vlasti i sudili u prvom stepenu sve građanske i krivične sporove, zavisili su od knežinskih starešina. U krivičnim sporovima mogli su seoski kmetovi kazniti krivca do 10 "štapova" (batina).

Prema jednom podatku porez razrezan na skupini 1815. godine za Kragujevačku nahiju iznosio je 57.418,26 groša na 2462 lica.