Radio uživo
Odlukom Narodne skupštine od 19. decembra 1815. godine zadržana je stara administrativna podela beogradskog pašaluka na dvanaest nahija.
Na osnovu ove odluke formira se Kragujevačka nahija sa tri knežine: Gruža, Lepenica, Jasenica, sa sedištem u Kragujevcu. Za prvog obor-kneza (nahijskog kneza) Kragujevake nahije izabran je Đorđe Parezan iz Brzana. Postavljenje je izvršeno na narodnom zboru pred narodom u samom "sredotočnom" mestu ove nahije, Kragujevcu, na taj način što je knez ogrnuo naročitu gornju "haljinu", po kojoj su se obor-knezovi razlikovali od ostalih knezova. U dužnosti nahijskih knezova bilo je prikupljanje poreza i revnosno izvršavanje kneževih naređenja, održavanje reda i mira, kao i izvesne sudske nadležnosti. Za izvršavanje i sprovođenje naredbi imali su nahijski knezovi po jednog pisara i više pandura.
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Naziv knežina bio je u upotrebi do 1830. godine, kada dobija naziv kapetanija, a od 1834. godine nahije se počinju nazivati okruzima. Od 1835. godine kapetanije postaju srezovi, dok se nahijski knez naziva starešina okruga. Nazivi okrug i srez ozakonjeni su Turskim ustavom 1838. godine.
Od tri knežine Kragujevačke nahije samo je Gružanska knežina u celini ulazila u sastav Kragujevačke nahije, dok su sela Lapovo, Markovac, Rakinac i Adžibegovac iz Lepeničke knežine ulazila u sastav Smederevske nahije, a sela Donja i Gornja Sabanta u sastav Jagodinske nahije. Gotovo čitava donja Jasenica pripadala je Smederevskoj nahiji, a manji deo oko izvora reke Jasenice Rudničkoj nahiji.
Nastaviće se...
