50 najmoćnijih u Kragujevcu

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2022.

Autor: InfoKG
12:00 | Nedelja, 01 01 2023

Predstavljamo vam listu 50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2022. godini, po izboru portala InfoKG i naših čitalaca. Kriterijumi kojima smo se vodili prilikom sastavljanja liste su politički i finansijski uticaj, lični autoritet, ugled kompanije, prepoznatljivost u javnosti, lakoća ostvarivanja ciljeva… 


50. Predrag Stanković, "Teknia"

Rođen je 1975. godine. On je mašinski inženjer i nalazi se na čelu fabrike Teknia u Kragujevcu, koja posluje u okviru španske kompanije “TEKNIA MANUFACTURING GROUP SOCIEDAD LIMITADA”. Karijeru je gradio u “Promotor–irva”, Sofir grupi, a već 8 godina je na različitim pozicijama u okviru “Teknia grupe”. Ova španska kompanija, koja se bavi proizvodnjom delova i dodatne opreme za motorna vozila, kupila je kragujevačku fimru Promotor-irva, a fabrički kompleks u okviru Slobodne zone Šumadija prostire se na više od 5.500 kvadrata. “Teknia” je uložila više od 4 miliona evra u izgradnju i opremanje tog prostora, a u fabrici je instalirana najsavremenija svetska tehnologija za proizvodnju metalnih i plastičnih sklopova i trenutno je najmodernija celina španske grupacije. 


50. Ljubinko Mijailović, “Unior components”

Diplomirani mašinski inženjer rođen je 1955. Karijeru je gradio u okviru Zastava grupe, a kada je privatizacijom 2005. Zastava Alatnica postala UNIOR Components i prešla u vlasništvo UNIOR Grupe iz Slovenije, krenuo je njegov poslovni uspon. Ova uspešna kragujevačka kompanija bavi se proizvodnjom specijalnih alata, termičkom i CNC obradom i zavarivanjem. Svoje proizvode izvozi u više od 30 država. Prema poslednjim javno dostupnim informacijama za 2021. prihodi kompanije veći su od milijardu dinara, dok je iskazana dobit nešto preko 88,5 miliona dinara. Sopstvenim sredstvima kompanija je 2021. izgradila dve solarne elektrane, gde je instalirano više od 1.300 panela.  


49. Aleksandar Smiljanić, "Unipromet"  

Rođen je 1961. godine u Kragujevcu. Od 2018. unazad je direktor kompanije Unipromet u Čačku, koja zapošljava više od 500 radnika i bavi se preko tri decenije zaštitnom opremom za puteve. Ta kompanija je, prema podaci APR-a 2021. ostvarila prihod od preko 12 milijardi dinara, a dobiti je bila skoro 700 miliona dinara. Smiljanić se na listi ponovo našao zato što vodi tu kompaniju, a shodno i prethodnim bogatim iskustvom na rukovodećim pozicijama u drugim kompanijama. Bio je regionalni direktor “Banca Intesa”, direktor u “Milanović inženjeringu”, izvršni direktor u kompaniji “Forma Ideale”, generalni direktor firme “Obuća” Beograd i direktor novih programa kompanije “Delta sport” Beograd. 


48. Dragan Obradović Obi, privrednik

Osnivač, vlasnik i direktor Građevinske firme “OBI” rođen je 1954. godine u selu Kruševica kod Rekovca. Po zanimanju je građevinski inženjer, otac je troje dece, od kojih je do sada dobio šestoro unučića. Njegova firma uspešno posluje više od 30 godina, bavi se izgradnjom stambenih, poslovnih, industrijskih objekata i objekata drugih namena, kao i poslovima projektovanja i inženjeringa. 


47. Milenko Marjanović, privrednik 

Rođen je 1942. godine u Kniću kod Kragujevca. Poznati je kragujevački privrednik, tačnije ugostitelj, s obzirom na to da su u njegovom vlasništvu hoteli “Šumarice” i “Zelengora” i nekoliko kafana u centru grada. Sportski je radnik, na čelu “Radničkog 1923” bio je u sezoni 1994/95, a u februaru 2013. je ponovo izabaran za predsednika kluba i tu funkciju je obavljao do jula 2014. Bio je direktor UTP “Kragujevac”, pre privatizacije, firme u okviru koje su poslovali hoteli i ugostiteljski objekti čiji je danas vlasnik. 


46. Staniša Kurešević, privrednik   

Rođen je 1980. godine. Vlasnik je kompanije “ST Prevoz”, osnovane 1991. Osnovna delatnost kompanije je transport robe u međunarodnom drumskom saobraćaju, koji obavlja sa 105 kompleta najsavremenijih tegljača i poluprikolica/hladnjača sa pratećom pomoćnom opremom. Podaci APR-a pokazuju da je “ST prevoz” u 2021. ostvario ukupne prihode koji su blizu 1,6 milijardi dinara, dok je neto dobit iznosila preko 48 miliona dinara.  


45. Goran Jovanović, privrednik

Rođen je 1973. godine. Vlasnik je preduzeća “Korman put“, osnovanog 2007., koje se bavi izvođenjem građevinskih radova u niskogradnji, izgradnjom puteva, autoputeva, eksploatacijom građevinskog i ukrasnog kamena... Trenutno zapošljava oko 100 radnika. “Korman put” je angažovan na mnogim projektima: RP invest, Tesla palace, New Point Business & Residence, Centri izvrsnosti, a sarađivao je i sa kompanijom Štrabag na izgradnji saobraćajnica kod Palate pravde. Takođe su, učestvovli u izgradnji novog zatvora u Petrovcu. Podaci APR-a pokazuju da je “Korman put” u 2021. ostvario prihod od oko 729 miliona dinara, a dobit je bila 71 milion dinara. Jovanovićevo preduzeće poseduje moćnu flotu kamiona i građevinske mehanizacije koja im omogućava da budu prisutni kao izvođači ili podizvođači radova na najzahtevnijim građevinskim projektima. 


44. Jovan Milojević, privrednik 

Rođen je 1970. u Kragujevcu, gde je završio gimnaziju i studirao na Prirodno-matematičkom fakultetu – odsek hemija. Privatnim poslom počeo je da se bavi 1994., kada otvara trgovinsku radnju stočne hrane “Oranica”,  2008. započinje ugostiteljsko-turističku delatnost izgradnjom restorana na obali jezera u Šumaricama. Nakon toga, 2014. kreće sa radom jedan od najperspektivnijih turističko-ugostiteljskih kompleksa u Srbiji “Woodland Resort”. Na ovom mestu se godinama unazad održavaju koncerti najvećih regionalnih muzičkih zvezda. 



43. Slobodanka Raković, osnovni javni tužilac 

Rođena je 1960. u Priboju. Pravni fakultet je završila u Kragujevcu, a pravosudni ispit položila 2000. Od 1999. radi u kragujevačkom tužilaštvu kao pripravnik. 2003. je postala zamenik javnog tužioca u Opštinskom javnom tužilaštvu, a od 2010. obavlja tu funkciju u Osnovnom javnom tužilaštvu. 2014. je izabrana za vršioca funkcije, a potom i za osnovnog javnog tužioca, a reizborom krajem 2021. na toj poziciji se i danas nalazi. 

 

43. Zoran Ilić, predsednik Osnovnog suda 

Rođen je 1959. godine u Kragujevcu. Funkciju predsednika Osnovnog suda u Kragujevcu obavlja od juna 2014. godine, pre toga je bio vršilac dužnosti predsednika Osnovnog suda u Kragujevcu od kraja juna 2013. godine. Na funkciju sudije Opštinskog suda u Kragujevcu izabran je sredinom aprila 1986. godine. 


42. Miroslav Tošić, privrednik 

Rođen je 1976. u Pirotu. Završio je Bogoslovsku školu u rodnom gradu, gde je 2013. osnovao preduzetničku radnju za preradu mlečnih proizvoda Adelfi, koja uspešno posluje na domaćem tržištu i zapošljava oko 30 ljudi. U maju 2022. kupio je mlekaru “Kuč company” od Jezdimira Kuča, koja broji 170 zaposlenih i preko 30 godina se uspešno bavi proizvodnjom mlečnih proizvoda, koje izvozi u Rusiju, Severnu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.  


41. Dejan Rangelov, privrednik   

Rođen je 1976. u Kragujevcu. Vlasnik je građevinske firme “Sloga construction” i Hotela “Industrial”. “Sloga” je prvo kao građevinsko-zanatska radnja osnovana 1979., a potom je 2011. prerasla u firmu, koja ima osposobljenu organizaciju i mehanizaciju za gradnju svih vrsta objekata u visokogradnji i niskogradnji,  izvođenje  svih  građevinsko-zanatskih radova. Hotel “Industrial” je jedan od najmodernijiih i najposećenijih u Kragujevcu. 


40. Živorad Lekić, advokat

Rođen je 1960. godine u Kragujevcu. Advokaturom se bavi od 1984. godine i poznat je i priznat advokat u našoj zemlji. Obavljao je funkciju predsednik kragujevačke Advokatske komore u periodu od 1998. do 2006. godine. Član je Upravnog odbora Advokatske komore Srbije od 2006. godine. Stručnjak je u krivičnoj materiji kojom se bavi već 30 godina. Kad nije na poslu, onda je na fudbalu koji aktivno igra za jedan gradski klub, a sa Advokatskom reprezentacijom Srbije svojevremeno je bio i svetski prvak. Predsednik je Fudblaskog kluba “Budućnost” iz Resnika. 


40. Vladimir M. Janković, advokat

Jedan od najpoznatijih srpskih advokata rođen je 1968. godine u Kragujevcu. Pravom se bavi od 1991. godine, kada je i diplomirao na Pravnom fakultetu u Kragujevcu. Najpre je bio sudijski saradnik, zatim i sudija, a advokaturom se samostalno bavi od 1998. godine. Bavi se svim oblastima prava, a svoj rad je posvetio u najvećoj meri krivičnom i privrednom pravu. 


39. Duško Nedeljković, privrednik 

Rođen je 1960. godine u Šapcu. Diplomirani je pravnik. Profesionalnu karijeru započeo je u SUP-u Kragujevac, kao inspektor za suzbijanje privrednog kriminaliteta, gde je proveo 10 godina. 1991. godine osniva preduzeće „Rolling-Co“doo koje snabdeva industrijskim hemikalijama najveće sisteme u Srbiji kao EPS, NIS, HBIS, Zijin Bor, Petrohemiju. 2003. je uspešno privatizovao DP Remont iz Kragujevca. Poslednje tri godine bavi se gradnjom poslovno-stambenih objekata u Kragujevcu.  


38. Marko Carević, Ananas 

Rođen je u Kragujevcu 1985. godine. Završio master studije na ETF-u u Beogradu u oblasti telekomunikacija. Njegova profesionalna karijera počela je u Telenoru gde je predvodio tim koji je razvio Telenor banku. Radeći u Telenoru imao je prilike da se upozna sa Azijskim tržištima, a onda je odlučio da karijeri nastavi u Indiju, gde je proveo 5 godina radeći na nekim od najviših pozicija u kompaniji koja ima 150 miliona klijenata širom sveta, 18.000 zaposlenih u Indiji i preko 100.000 širom sveta. 2022. godine odlučio je da se vrati u našu zemlju i rukovodi Deltinim e-commerce projektom  Ananas sa CEO pozicije, odnosno mesta generalnog direktora, ove najbrže rastuće platforme za e-trgovinu u regionu. 


37. Danilo Savić, Data cloud technology

Rođen je 1974. u Kragujevcu. Karijeru je započeo u kompaniji Unior Components, nekada Zastava alati. Radio je i u Direktnoj banci na poslovima iz oblasti informacionih tehnologija. U dva navrata je obavljao funkciju člana odbora za informacione tehnologije i odbora za digitalno bankarstvo pri Udruženju banaka Srbije. Od 2016. bio je zaposlen u JSP “Kragujevac”, a nakon toga je obavljao funkciju člana Gradskog veća za IKT, eUpravu i Pametan grad. Jedan je od glavnih ljudi u Državnom data centru u Kragujevcu čiji su korisnici za veoma kratko vreme postali gotovo svi domaći telekomunikacioni provajderi (Telekom Srbija, Orion telekom, Cetin, SOX), sve velike ICT kompanije (ComTrade, AIGO, Informatika, ATOS), nekoliko finansijskih institucija (BPŠ, Srpska banka, Uniqa osiguranje), RTS, kao i velike internacionalne kompanije IBM, Huawei, IngramMiceo, vmWare, a najveći ugovor zaključen je sa Oracle. Državni data centar u Kragujevcu upravlja prvim superkompjuterom na Balkanu. 


36. Vasilije Antić, Dom zdravlja Kragujevac

Rođen je 1959. u Vranju. Ovaj poznati gastroenterolog je direktor Doma zdravlja Kragujevac od januara 2016. U periodu od 2002. do 2007. bio je pomoćnik ministra zdravlja. Radi i u Kliničkom centru Kragujevac. Antić je 2001. u Rimu završio jednogodišnje master studije iz oblasti zdravstvenog menadžmenta. 


35. Antonije Keljević, privrednik

Rođen je 1984. u Kragujevcu. Osnivač je i predsednik AAA Holding-a, koji u svom sastavu ima više privrednih društava u Americi i Srbiji. Od 2008. živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama gde je stvorio jednu od najvećih kompanija u oblasti transporta i logistike. AAA Holding samo u Kragujevcu zapošljava oko 400 ljudi, dok je ukupan broj zaposlenih veći od 800. U poslednjih nekoliko godina AAA Holding započinje uspešne poslovne projekte i u drugim oblastima kao što su IT, finansijske usluge, prodaja komercijalnih vozila, lizing, građevinarstvo i trgovina nekretninama. IT firma sa sedištem u Kragujevcu je razvila softver koji trenutno koristi više od 20.000 vozila u Americi. 


34. Milorad Blagojević, privrednik

Rođen je 1955. u Kragujevcu. Vlasnik je preduzeća “Sanel”, porodične firme koja je osnovana 1992. godine i trenutno zapošljava oko 200 radnika. “Sanel” je jedan od najvećih sanbdevača našeg tržišta auto-delovima za sva putnička vozila. “Sanel” je ovlašćeni serviser “Tojotinih” vozila. Firma raspolaže objektima u Kragujevcu, Zemunu, Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Užicu. 


33. Dragojle Barać Baki, privrednik

Vlasnik Auto centra „Baki“ rođen je 1969. u Novom Pazaru. Firma je osnovana 1995. i u početku je to bila zapravo mala vulkanizerska radnja, a danas je druga po veličini veleprodaja guma u Srbiji. Auto centar “Baki” ima i dva ekskluzivna servisa u Kragujevcu i jedan u Novom Sadu, u kojima se bave i maloprodajom, ali ne samo guma, već i svih ostalih segmenata osnovnog i srednjeg održavanja putničkih i teretnih vozila, kao i skladište u Lapovu. Najveći je uvoznik grupacija Goodyear i Continental. U 2021. Baraćeva firma je, prema podacima APR-a, ostvarila profit 2,8 milijardi dinara i dobit od 131,6 miliona dinara. 


32. Branko Ilić i Dragan Lukić, Wacker Neuson 

Branko Ilić i Dragan Lukić zajedničkim snagama vode kompaniju Wacker Neuson Kragujevac d.o.o., koja u Srbiji posluje od 2007. Oni su na čelo kompanije došli početkom 2021. godine, dok su godinama unazad zaposleni na pozicijama rukovodilaca sektora. Branko Ilić je od 2007. godine u kompaniji Wacker Neuson Kragujevac d.o.o, prethodno na poziciji Plant menadžera, dok je Dragan Lukić od 2018. godine u kompaniji, prethodno na poziciji Menadžera finansija. Kompanija “Wacker Neuson” u Kragujevcu je u 2022. izgradila više od 20.000 kvadrata proizvodnog prostora, zaposleno je više od 200 novih radnika. Nova proizvodna hala donela je novu automatizovanu proizvodnju, nove procese i nove projekte u srce Šumadije. U 2023. kompanija nastavlja svoju ekspanziju kako u pogledu izgradnje novih 30.000 kvadrata proizvodnog prostora, tako i zapošljavanja novog broja radnika, osvajanja novih tehnologija i proizvoda. 


31. Nikola Vrućinić, privrednik 

Rođen je 1983. godine u Kragujevcu. Suvlasnik je jednog od najvećih privatnih energetskih objekata u zemlji solarne elektrane Solaris 1 i Solaris 2 ukupne snage 2 mw. Idejni je tvorac i osnivač Energetskog portala Srbije, medija specijalizovanog za oblast energetike i održivog razvoja, kao i firme “Sava building”. U 2020. je započeo realizaciju nekoliko vrednih građevinskih projekata, a najavio je i nove. Među poslednjim investicijama su kompleks “Renew Concept” na Kosmaju, privatni starački dom “Pet zvezdica” na Košutnjaku, kao i pametni apartmani na Zlatiboru. U 2022. godini kupio je objekta Zastava kamiona u kom planira otvaranje tehnološkog parka, tačnije IT inkubatora. 


30. Dragan Jovović, privrednik i alpinista 

Rođen je 1958. u Gornjem Milanovcu. Bio je osnivač i vlasnik "Takovo osiguranja", nekada jedne od najpoznatijih osiguravajućih kuća u Srbiji. Vlasnik je hotela "Mount" na Kopaoniku i nekadašnji vlasnik Televizije “Kanal 9”. Jovović i dalje slovi za jednog od najbogatijih Kragujevčana. Učestvovao je u mnogim alpinističkim ekspedicijama i osvojio vrhove kao što su: Jongsong (7.462 m), Ćukung Ri (5.565 m), Akonkagva (6.962 m) i Elbrus (5.642 m). 


29. Zoran Vulović, privrednik 

Rođen je 1961. godine u Rekovcu kod Kragujevca. Vlasnik je firme “Vulović transport”, koja uspešno posluje preko 20 godina i zvanični je diler fabrike MAZ. Firma se bavi i montažom autobusa i kamiona marke MAZ. “Vulović transport” obavlja javni gradski prevoz u Kragujevcu. Počasni je konzul Republike Belorusije. U 2016. godini deo “Vulović grupacije” proširio je poslovanje otvaranjem gasne stanice u Nišu, ali i obavljanjem međugradskog prevoza na više linija. “Vulović grupacija” je kupila fabriku kablova u Rekovcu površine 15.000 kvadrata i 20 hektara zemljišta, a na tom prostoru biće formirana industrijska zona. 


28. Vladimir Marinković, privrednik

Rođen je 1981. godine u Kragujevcu. Doktor je tehničkih nauka za odnose s javnošću i multimedijalne komunikacije. Izvršni direktor je u porodičnoj kompaniji “Sunce Marinković”, koju je daleke 1929. godine osnovao njegov deda Aleksandar. Takođe, radi kao eksterni predavač i konsultant za organizacije i kompanije u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Nemačkoj, Austriji, Sloveniji i Palestini. U slobodno vreme istažuje noviju istoriju Nemačke. Voli tenis, putovanja i uređuje svoj blog. 


27. Dragan Spasić Spale, privrednik

Vlasnik Trgovinskog preduzeće “Morava” rođen je 1962. godine u Dobrovišu kod Vlasotinca. “Morava” je osnovana 1998. godine, a osnovna joj je delatnost snabdevanje maloprodajnih objekata robom široke potrošnje na teritoriji grada Kragujevca i centralne Šumadije. Na listi je jer preduzeće na čijim je čelu zapošljava oko 350 radnika, a u svom sastavu ima oko 40 maloprodajnih objekata u Kragujevcu i Lapovu, sa tendencijom širenja maloprodajne mreže. Poseduje i osam hladnjača za zamrznutu robu i suhomesnate proizvode, kao i sopstveni vozni park za dostavu robe krajnjem potrošaču. Takođe, investira u izgradnju stambeno-poslovnih objekata na nekoliko lokacija u Kragujevcu. U 2022. završio je izgradnju objekta na Aerodromu.  


26. Vladimir Leković, privrednik 

Rođen je 1982. u Kragujevcu. Diplomirani je ekonomista. Suvlasnik je porodične firme “Tara”, koja je lider u proizvodnji i distribuciji luksuznih podnih i zidnih drvenih obloga u Srbiji. Izvozi svoje proizvode u više od 15 zemalja sveta. Sa svojim partnerima razvio je više biznisa u oblastima građevine, razvoja hotelskog turizma, drvne industrije i proizvodnje zdrave hrane. 


25. Milan Urošević, političar i privrednik

Rođen je 1985. godine u Kragujevcu. Osnivač je “RSG Media Grupe”, koja uspešno posluje već 17 godina i čiji medijski uticaj iz godine u godinu raste. Takođe, osnivač je više kompanije koje posluju u različitim oblastima, počev od telekomunikacija, preko ugostiteljstva i farmacije do hotelijerstva. Obavljao je funkciju poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a na poslednjim lokalnim izborima po četvrti put zaredom izabran je za odbornika Skupštine grada. Do 2016. godine obavljao je funkciju predsednika Skupštine grada. Član je Odbora grupacije za radiodifuziju u Privrednoj komori Srbije. 


24. Selimir Glišić, direktor kragujevačke filijale Poreska uprava  

Rođen je 1958. u Gornjoj Sabanti. U kragujevačkoj filijali Poreske uprave zaposlena je od 1988. godine. Obavljao je funkcije šefa računskog centra, naplate i odeljenja kancelarijske kontrole, a od početka jula 2019. postaje direktor ovdašnje filijale. Pre Poreske uprave u periodu od 1982. do 1988. radio je u nekadašnjem jugoslovenskom automobilskom gigantu, fabrici Zastava automobili. 


23. Rajko Milutinović, načelnik Policijske uprave Kragujevac 

Postavljen je za načelnika Policijske uprave Kragujevac 30. juna 2022. godine, posle 29 godina rada u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Milutinović je godinama bio načelnik Policijske stanice u Kniću, a na mesto načelnika Policijske uprave došao je sa mesta načelnika Odeljenja policije u Policijskoj upravi u Kragujevcu. 


22. Slobodan Nikolić Cobi, privrednik 

Rođen je 1944. u Kragujevcu. Vlasnik je i generalni direktor kompanije ''Nikom'', osnovane 1991. godine. “Nikom” je zastupnik više automobilskih brendova, a krajem februara 2016. svečano je otvorio ekskluzivni prodajno-servisni centar brendova Fiat Chrysler grupacije. Pored toga, ćerka firma “Nikoma” – “Nikom cars” je ekskluzivni zastupnik vozila marke Nisan. Kompanija je sertifikovana od strane Vojske Srbije, kao firma od posebne važnosti za odbranu zemlje, a poseduje i sertifikat za uvoz i izvoz vojnog naoružanja i vojne opreme. Nikolićeve kompanije u 2021. zbirno su ostvarile prihode od blizu 4,3 milijarde dinara i neto dobit od preko 132 miliona dinara, angažujući ukupno 118 zaposlenih. Najveće učešće u prihodima imao je Nikom Auto (2,25 milijardi dinara), dok je najveću neto dobit imalo matično preduzeće Nikom od skoro 72 miliona dinara. 


21. Milan Kostadinović, privrednik 

Rođen je 1977. godine u Beogradu, a po struci je diplomirani ekonomista. Vlasnik je kompanije “Prvako Group”, u okviru koje posluju firme “Prvako inženjering”, “Tritonex”, Hotelsko-apartmanski kompleks “Kraljevi Čardaci Spa” na Kopaoniku i trgovinski lanac “Komšija”, nekadašnji “Čar”. Hotel “Kraljevi Čardaci Spa” je u septembru 2018. od strane Balkanske Alijanse hotelskih asocijacija dobio prestižno priznanje za najbolji hotel sa 4 zvezdice na Balkanu, 2019. nagradu “Najbolje iz Srbije”, koju su dodelili Privredna komora Srbije i Ministarstvo turizma, trgovine i telekomunikacije, a krajem 2021. i najprestižniju nagradu Turističke organizacije Srbije “Turistički cvet“. Kostadinović je dobitnik priznanja Top 300 najboljih preduzetnika Jugoistočne Evrope. Prema podacima APR-a, “Prvako inženjering” i “Tritonex” prihodovali su tokom 2021. više od 1,23 milijarde dinara. 


20. Vesna Milovanović, predsednik Višeg suda

Rođena je 1975. godine u Jagodini. Rad u pravosuđu započela je 2000. godine kao pripravnik, a nakon toga i saradnik u tadašnjem Opštinskom sudu. Za sudiju Osnovnog suda u Kragujevcu izabrana je 2010. i radila je kao izvšni sudija i sudija krivičar u veću. U oktobru 2016. izabrana je za sudiju Višeg suda u Kragujevcu, a u novembru 2019. za predsednika suda. 


19. Danica Radović, v.f viši javni tužilac 

Rođena 1961. u Topoli. Rad u pravosuđu započela 1990. u tada Okružnom javnom tužilaštvu u Kragujevcu kao pripravnik, potom u tada Opštinskom javnom tužilaštvu u Kragujevcu kao saradnik i zamenik javnog tužioca. Za zamenika Višeg javnog tuzioca u Kragujevcu izabrana je 2010., a od 1. januara 2022. je vršilac funkcije Višeg javnog tužioca u Kragujevcu.  


18. Dragoljub Radulović, Alfa Technics

Rođen je 1970. u Kragujevcu. Direktor je kompanije “Alfa Technics” iz Svilajnca, bivši košarkaš Radničkog i viši košarkaški trener. Čovek koji je odlučio da napusti rodni grad i svoj biznis razvija u Svilajncu. Proizvodnja “Alfa Technics” na godišnjem nivou iznosi skoro 30 miliona evra, a 90 % proizvodnje namenjeno je izvozu, najviše u Nemačku i Austriju, preko inostranih partnera. Partnerstvo s nemačkom kompanijom Dur rezultiralo je da Alfa tehniks projektuje i proizvodi zvučno izolovane kabine za skoro sve najpoznatije svetske proizvođače automobila: Mercedes, Lamborgini, Rols rojs, Aston Martin, Jaguar, Nisan, Ford… Zahvaljujući saradnji sa Tisen Krupom, na skoro svim svetskim aerodromima putnici prolaze kroz rotonde (čelični spoj mosta i aviona) projektovane i proizvedene u Svilajncu. Kompanija, koja trenutno zapošljava više od 300 ljudi, u 2021. godini je ostvarila prihod od 3,5 milijardi dinara i dobit od 242 miliona. Tokom 2022. Radulović je bio žiži interesovanja, kada je zajedno sa svojim radnicima blokirao ulaze u LingLong zbog neizmirenih obaveza kineskih kompanije prema njegovom preduzeću. 


17. Slobodan Milisavljević, Univerzitetski klinički centar Kragujevac 

Vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac rođen je 1965. u Beogradu, a osnovu i srednju školu i fakultet završio je u Kragujevcu. Specijalista je grudne hirurgije, profesor Fakulteta medicinskih nauka, član evropskog i svetskog Udruženja grudnih hirurga. Prvi hirurg koji je ugradio veštačku grudnu kost pacijentu, operisao karcinom pluća zahvatom iz trbuha. Zbog toga što je kao koordinator Ministarstva zdravlja za suzbijanje kovid pandemije predovdio ekipu kragujevačkih medicinskih radnika, koja je pomagala kolegama u Novom Pazaru u najtežim trenucima, krajem juna i početkom jula 2020., dobitnik je nagrade grada Novog Pazara, kao i najvišeg priznanja grada Kragujevca - Đurđevdanske nagrade (2018), a ukazom predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, odlikovan je i zlatnom medaljom za zasluge. 


16. Nenad Filipović, rektor Univerziteta u Kragujevcu  

Rođen je 1970. godine u Kragujevcu. Na mesto v.d. rektora Univerziteta u Kragujevcu postavljan je u junu 2018., a potom izabran za rektora u decembru 2018. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu 1994., gde je odbranio i doktorsku disertaciju 1999. godine. Usavršavao se na Univerzitetu u Beču, kao i na Harvardu u Sjedinjenim Američkim Državama. Redovni je profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu. 


15. Veroljub Stevanović, nekadašnji gradonačelnik 

Najpoznatiji nekadašnji gradonačelnik našeg grada rođen je 1946. godine u Kragujevcu. Predsednik je Zajedno za Šumadiju, najveće opozicione grupacije u gradu. Funkciju gradonačelnika obavljao je u periodima od 1996. do 2000. i od 2004. do 2014. godine. Narodni poslanik je od avgusta prošle godine u Skupštini Srbije ispred koalicije NADA. To je šesti put da je Stevanović narodni poslanik, a na toj funkciji je bio 1993., pa od 1994. do 2001., nakon pauze u parlament se vraća od 2008. do 2012., a onda i od 2016. do 2020. 


14. Biljana Ilić Stošić, načelnica Šumadijskog upravnog okruga 

Načelnica Šumadijskog upravnog okruga rođena je 1964. godine u Kragujevcu. Diplomirani je filozof i sociolog, kao i politikolog. Aktivno bavljenje politikom započela je 2006. Poslanik je SNS-a u Skupštini Srbije od avgusta 2022., a prethodno je na toj funkciji bila i u dva mandata u periodu od 2012. do početka juna 2016. godine. Zamenica je šefa Odborničke grupe Srpske napredne stranke u lokalnom parlamentu. Na čelu Šumadijskog upravnog okruga je od jula 2016. godine. Slovi za ženu sa jakim političkim vezama u vrhu države.  


13. Davor Veličkovski - predsednik kompanije Sigit Srbija

Rođen je 1972. u Beogradu. Predsednik je kompanije “Sigit Srbija” u Kragujevcu od 2011., koja se bavi proizvodnjom plastičnih delova i sklopova za automobile. Član je i Upravnog odbora Sigit grupe, čije je sedište u Torinu, u Italiji. Kompanija pored Fiat-a, sarađuje i sa BMW-om, Jaguarom, Mercedesom, LandRoverom, Renaultom, Audijem, Seatom i Porscheom. 


12. Bratislav Lazarčević, privrednik

Rođen je 1960. godine u Čumiću. Vlasnik je preduzeća “Trnava promet”, osnovanog 1989. godine. Poseduje široku mrežu maloprodajnih objekata u Kragujevcu i okolini. U 2015. kupovinom Slatke kuće “Srce” proširio je poslovanje na ugostiteljstvo i proizvodnju konditorskih proizvoda. Izgradio je stambeno-poslovni kompleks na atraktivnoj lokaciji preko puta Šoping centra “Big fashion”. Zanimljivo je da je Trnava promet ispala sa liste 100 najvećih kompanija u Srbiji, a trgovinski gigant je u 2021. godini na prihode od preko 14 milijardi dinara ostvario neto dobit od, u odnosu na promet, skromnih 1,8 miliona dinara.  


11. Aleksandar Blanuša, predsednik Apelacionog suda 

Rođen je 1966. u Apatinu, a osnovnu i srednju školu i Pravni fakultet završio je u Kragujevcu. Rad u pravosuđu započeo je u svojstvu pripravnika u tadašnjem kragujevačkom Opštinskom sudu u decembru 1991. Pravosudni ispit polaže krajem 1993, pa od februara 1994. počinje da radi u svojstvu stručnog saradnika u Opštinskom sudu u Kragujevcu, gde krajem maja 1996. biva izabran za sudiju. Krajem 2001. izbaran je za sudiju Okružnog suda, a potom decembra 2009. na tu funkciju stupa u Apelacionom sudu. Vršilac je funkcije, a potom i predsednik kragujevačkog Apelacionog suda od sredine januara 2021. Autor je velikog broja objavljenih radova iz oblasti krivičnog prava, a i predavač je na seminarima pravosudne akademije i Pravnom fakultetu u Kragujevcu. 


10. Milijana Dončić, apelacioni javni tužilac 

Rođena je 1961. u Peći. Pravni fakultet završila je 1986. u Nišu, a pravosudni ispit je položila 1987. Profesionalnu karijeru je 1986. započela u Opštinskom sudu u Peći. 1992. izabrana je za zamenika, a onda 1996. za opštinskog javnog tužioca u rodnom gradu, pa od 2005. do kraja 2009. za okružnog javnog tužioca u Peći. Od 2010. radi u Apelacionom javnom tužilaštvu u Kragujevcu, kao zamenik, vršilac funkcije, a potom i kao javni tužilac u tom pravosudnom organu.    


9. Tanasije Katanić Tasa, privrednik 

Vlasnik je kompanije “Prizma” jednog od najvećih kragujevačkih brendova, osnovane 1990. godine. “Prizma” je u svetu cenjeni proizvođač profesionalne medicinske opreme. 


 

8. Miroljub Tomić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen je 1961. godine u Kragujevcu, gde je završio osnovne studije na Pravnom fakultetu. U kragujevčakim sudovima karijeru je započeo 1987. Prvo je radio u Osnovnom sudu udruženog rada, pa u Opštinskom sudu, potom u Okružnom sudu, gde je bio i predsednik od juna 2001. do kraja decembra 2009. Početkom 2010. bio je sudija Apelacionog suda, gde je obavljao i funkciju zamenika vršioca funkcije predsednika suda. Bio je član Visokog saveta pravosuđa, a u periodu marta 2012. do marta 2017. godine, član Visokog saveta sudstva i zamenik predsednika, u to vreme je dva puta bio i predsednik Komisije za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period 2013-2018. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od novembra 2017. Sudija je u krivičnoj materiji.


8. Dubravka Damjanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda 

Rođena je 1957. godine u Beogradu. Od sredine januara 2021. obavlja funkciju sudije Vrhovnog kasacionog suda, a prethodno je sedam godina bila predsednik Apelacionog suda u Кragujevcu. Rad u pravosuđu je započela pre 40 godina, kao pripravnik u Opštinskom sudu u Rači, a već 1984. godine je izabrana za sudiju tog suda. Funkciju predsednika Opštinskog suda u Rači obavljala je od novembra 1992. godine do početka 2000. godine, kada je izabrana za sudiju Okružnog suda u Кragujevcu u kome je radila do izbora za sudiju ovdašnjeg Apelacionog suda od januara 2010. godine.
 


8. Ilija Zindović, sudija Vrhovnog kasacionog suda 

Rođen je 1960. godine u Prijepolju, gde je pohađao osnovnu i srednju školu, dok je Pravni fakultet završio u Kragujevcu. Sudija je Vrhovnog kasacionog suda od juna 2019. U pravosuđu počinje da radi, kao sudijski pripravnik septembra 1984. u Opštinskom sudu u Trsteniku. Pravosudni ispit je položio 1984. Bio je sudija u Opštinskom i Okružnom sudu u Kraljevu. U periodu od 1989. do 1990. boravio je na poslediplomskim studijama u Parizu. Magistarsku tezu odbranio je u januaru 1991., a doktorsku disertaciju u junu 2005. Za sudiju Višeg suda u Kraljevu izabran je u decembru 2012, a od septembra 2013. je bio sudija Apelacionog suda u Kragujevcu. Objavio je šest knjiga iz oblasti prava i više od 100 radova u naučnim i stručnim časopisima. 


7. Jovan Mladenović, Episkop šumadijski 

Rođen je 1950. godine u selu Dobrača kod Arilja. Za Episkopa šumadijskog izabran je 2002. godine. Poznat je po vrlo dobrim odnosima koje uspostavlјa sa mnogim činiocima društvenog života u Eparhiji i celoj Srbiji – državnim institucijama, političarima, privrednicima, naučnim i kulturnim ustanovama i poslenicima, umetnicima. Autor je više bogoslovsko-pastirskih radova, koji su objavlјeni u štampanim i elektronskim crkvenim publikacijama. 


6. Snežana Marković, predsednica Ustavnog suda

Rođena je 1959. godine u Kragujevcu, gde je završila osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet. Karijeru je započela 1985. u Okružnom sudu u Kragujevcu, potom je 1988. izabrana za sudiju Opštinskog suda, a nakon toga za sudiju Okružnog suda. Decembra 2002. izabrana je za zamenika Republičkog javnog tužioca, na kojoj se funkciji nalazila do izbora za sudiju Ustavnog suda. Za zamenicu predsednika Ustavnog suda izabrana je 9. marta 2017. Jednoglasno je izabrana za predsednika Ustanovg suda krajem 2019., a zvanično je obavlja od januara 2020. Na tu funkciju je reizabrana početkom decembra 2022. 


5. Nikola Dašić, gradonačelnik Kragujevac

Gradonačelnik je rođen 1975. godine u Ljubljani. Na čelo grada je zvanično postaljen krajem avgusta 2020., a prethodno je radio u Narodnoj banci Srbije, Agenciji za privatizaciju i Generalštabu Vojske Srbije i Crne Gore. Dašić je pre stupanja na dužnost gradonačelnika javnosti bio poznat kao kum njegovog prethodnika Radomira Nikolića. 


4. Bratislav Milanović, privrednik

Rođen je 1962. godine u Kragujevcu. Osnivač je kompanije “Milanović inženjering”, osnovane 2000. godine, koju je početkom 2018. zvanično prodao nemačkom “Siemensu”. Vlasnik je kompanije “MIND - Milanović Industries Group” i industrijske zone "MIND Park”, industrijskog kompleksa za šinsku, avio i hi-tech industriju. Projekat "MIND Park", proglašen projektom od nacionalnog značaja Republike Srbije, trenutno okuplja 16 kompanija iz različitih industrijskih oblasti. U zoni pored industrije posluje i restoran "Culinaris" i vrtić "Mini MIND", a u toku je realizacija projekta izgradnje pruge i aerodroma.  


3. Matias Herman Koh, Siemens Mobility

Matias Herman Koh (Matthias Hermann Koch) rođen je 1968. Direktor je kompanije Siemens Mobility d.o.o. Cerovac od jula 2022. 

 

 

 

3. Biljana Blagojević, Siemens Mobility

Biljana Blagojević rođena je 1982. Direktor je kompanije Siemens Mobility d.o.o. Cerovac od februara 2021. do kraja 2022. 

Osnovna delatnost kompanije Siemens Mobility u Cerovcu, koja broji više od 1.000 zaposlenih, je proizvodnja aluminijumskih i čeličnih komponenti za industriju šinskih vozila. Kompanija proizvodi i tramvaje za nemačke gradove Bremen, Minhen i Nirnberg, kao i za grad Kopenhagen u Danskoj. Takođe, u okviru kompanije posluje i Inženjerski centar koji zapošljava visoko kvalifikovanu radnu snagu i pruža usluge na železničkim projektima širom sveta. 


2. Vladimir i Nikola Lazarević, privrednici 

Vlasnici su kompanije “Forma Ideale”, koja uspešno posluje 27 godina. Preduzeće se bavi proizvodnjom i distribucijom nameštaja, kroz svoju maloprodajnu i jaku veleprodajnu mrežu. Svrstava se u rang velikih firmi koja zapošljava oko 1.800 radnika. Nameštaj Forma Ideale se prodaje u više od 80 zemalja Evrope, Azije, Afrike i Latinske Amerike na nekoliko stotina prodajnih mesta. Na teritoriji Srbije ova kompanija trenutno ima više od 40 salona nameštaja. Preko puta postojeće proizvodne hale u Industrijskoj zoni u Kragujevcu završavaju izgradnju još jedne, poseduju i distributivni centar, kao i proizvodnu halu u Majdanpeku. Promet ove kompanije u 2021., je veći od ovogodišnjeg planiranog gradskog budžeta. Prema podacima APR-a, promet u 2021. iznosio je blizu 16,3 milijarde dinara, dok je dobit iznosila 1,2 milijarde dinara. 


1. Dušan Mojsilović, privrednik 

Rođen je 1960. godine u Kragujevcu. Diplomirani je inženjer poljoprivrede i vlasnik kompanije "Agromarket", osnovane 1991. godine. “Agromarket” je proizvođač, jedan od vodećih uvoznika, zastupnika i distributera širokog portfolia proizvoda kojima kvalitetno pokriva potrebe kupaca sa područja Zapadnog Balkana. Sem zastupništva brendova vodećih svetskih proizvođača pesticida, domaćih i inostranih selekcionih kuća, garden i profi programa, kompanija se razvila i pozicionirala i sopstvene brendove (Villager, AGM, FitoFert...). Kompanija Agromarket u 2021. ostvarila je promet od oko 25 milijardi dinara, dok je dobit 2,6 milijardi, pokazuju podaci APR-a. Zbog toga je i ove godine Mojsilović na vrhu liste, a promet njegove kompanije je 2,5 puta veći od planiranog gradskog budžeta za ovu godinu. 


Primećujete da smo i ove godine na listu uvrstili veći broj privrednika, kao i prethodnih godina, pre svega zbog njihove uloge u društvu, prometa i dobiti koju su ostvarili i želja da promovišemo privatno preduzetništvo. 

Ovogodišnja lista se umnogome razlikuje od prethodnih, pre svega u delu koji se odnosi na kragujevačke privrednike koji se nalaze na njoj, odnosno rukovodioce nekih od najvećih kompanija koje posluju u našem gradu, jer smo se vodili i time kako su kompanije poslovale u ovim kriznim vremenima, pa je primetno odsustvo pojedinih imena koja su na  ranijim listama bila tradicionalno zastupljena, a neka i visoko kotirana. Razlog njihovog odsustva sa ovogodišnje liste se ogleda pre svega u tome što su kompanije koje vode u prethodnoj godini iskazale gubitke.

Pored privrednika koji su se našli na našoj ovogodišnjoj listi, u Kragujevcu posluje na desetine drugih kompanija čiji vlasnici i direktori zaslužuju medijsku pažnju, i čiji su poslovni rezultati iz godine u godinu sve zapaženiji. Plan nam je da, kao i prošlih, i ove godine uradimo intervjue sa pojedinim privrednicima sa liste najmoćnijih, ali i sa onim koji pretenduju da se na njoj nađu u budućnosti i pokušamo da otkrijemo njihov recept za uspeh.

Cilj nam je da kod mladih probudimo preduzetnički duh i podstaknemo ih da se otisnu u preduzetničke vode i sami sebi obezbede bolju budućnost. 

Na sledećim linkovima pogledajte liste najmoćnijih u Kragujevcu iz prethodnih godina:

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2021. godini

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2020. godini

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2019. godini

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2018. godini

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2017. godini

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2016. godini

50 najmoćnijih u Kragujevcu u 2015. godini