Kultura

Izložba "DESTABILIZACIJA/PHI (Φ) phenomenon" Anje Tončić u SKC-u

Autor: Jovana Mladenović
15:00 | Ponedeljak, 18 10 2021

Izložba naziva "DESTABILIZACIJA/PHI (Φ) phenomenon" umetnice Anje Tončić biće otvorena sutra od 20 časova u Kontakt galeriji SKC-a.

Izložbu će otvoriti Dr Bojan Otašević, redovni profesor FILUM-a Kragujevac.

Umetnost Anje Tončić bavi se tehnološkom preciznošću, neizvesnostima i greškama – područjima relevantnim za proučavanje osnovnih svojstava, struktura i kretanja materije u naučnim oblastima, kao i svih oblika kreativnog izražavanja.

NJeno trenutno seciranje likovnih raspona se ne zasniva na digitalnim intervencijama (što bi u ovom slučaju bilo „linija manjeg otpora“), već isključivo na crtačkoj vizualizaciji podataka čiji je cilj prevođenje svojstava snopa čestica – sa fokusom na njegove nepreciznosti i kolebanja – izazivajući granice izdržljivosti praznog platna i belog papira.

NJena praksa je osobito uočljiva u ideji da se dobrovoljno graniči s područjem mogućeg stvarnog kretanja, međutim, u meri u kojoj vizuelno kretanje može izazvati u oku recipijenta određenu promenjivu oscilaciju, poznatu kao nistagmus, gde se destabilizacija proteže na celo polje vida. To je zato što faktori percepcije intervenišu kako bi ukazali na održivu vrstu kretanja – pomerajem ili deformacijom celog objekta ili jednostavno njegove površine.

Max Wertheimerov fenomen phi (φ) i mnoge njegove varijacije su korišćene u Anjinim kompozicijama stvaranjem naizgled stabilnih oblika, dok se u isto vreme jedno od pojavnih prikaza pojavljuje ubrzo nakon što se drugo razložilo – menjajući dimenzije, ali ostajući na istoj površini. Anomalan odraz i refrakcijske fenomene ona posmatra u ovom režimu u optički tankim linijskim nizovima. Fazni diskontinuiteti pružaju veliku fleksibilnost u modelovanju iluminatornih snopova, što Anja koristi u cilju konceptualnog izazivanja inertne pozicije klasičnog crteža i slikarstva, koji se na formalno-stilskom planu generišu kroz prikaz formi koje su flukturne i ubrzavajuće, iako omeđene konvencionalnim okvirom statičnog medija.

Interferencijski vrtlog preispitane ritmičnosti predvodi celinu prikaza apsorbujući okolne vizuelne elemente u sopstvenu organizaciju mase, volumena i vibracija, istovremeno koristeći iluzornu pokretnost crtačkog manira kao sredstvo oblikovanja i izraza stava o fenomenu pomeraja kao i aerodinamike svetlosti u likovnim odnosima.

Isidora Hawrot