SkverFoto: InfoKG

Na dijeti ste, a i dalje se gojite? Evo zašto....

Autor: InfoKG
16:00 | Subota, 04 03 2023

Iako se držite svega što je propisano dijetom, brojka na vagi je sve veća. Međutiim, nije uvek ni do ishrane, fizičke aktivnosti... Na mnoge stvari mogu uticati metabolizam i hormonske promene pa dovode do nesklada između dijete i broja kilograma, naročito ukoliko ne postoji uspostavljen balans vremena jela, vrste namirnica i količine hrane, piše Telegraf.rs.

U proseku, svaka četvrta osoba popusti u roku od mesec dana od početka dijete ili zbog nepovoljnih rezultata ili zbog namirnica kojima ne može da se odupre.

Postoje razlozi zašto se broj kilograma povećava, iako je neko na dijeti, a ti razlozi uglavnom imaju veze sa vašim metabolizmom, bioritmom, navikama i privikavanjem organizma na novi, često drastično drugačiji režim ishrane od onog na koji ste i vi i vaše telo navikli. Stručnjaci neprestno podsećaju da je ključ u umerenosti, balansu i disciplini – ako uspete u tome, nema potrebe da sebi uskraćujete bilo šta što volite, niti da se uopšte pridržavate dijete.

Svaka treća žena započinje dijetu u dobu između 15 i 20 godina, pokazalo je jedno istraživanje u Velikoj Britaniji. Većina njih sa dijetom kreće i do tri puta godišnje, a više od 10 odsto – čak 5 puta. Problem je u tome što su mnoge šeme dijeta prestroge, a to može da dovede do zaustavljanja metabolizma, dok drugi pristupi rezultiraju neravnotežom procesa u organizmu. Na primer, nizak unos dobrih masti može da dovede do viška ugljenih hidrata koje vaše telo ne može da sagori, a koji se potom ugrađuju u masne ćelije. Dijete koje dozvoljavaju unošenje neograničene količine „dozvoljene“ hrane u osnovi sankcionišu prejedanje, međutim, svaki put kada pojedete više nego što je vašem telu potrebno, čak i zdravih stvari, taj višak se pretvara u telesne masti.

Jedna od najvažnijih stvari koja dijete često čini neodrživim je promena funkcionisanja u smislu – sad jedem, sad ne jedem. Kada ljudi pređu na dijetu, nešto ne krene kako treba pa se razočaraju, osećaju se još gore, a to ih obično vraća u nezdrave navike. 

Ako preterujete u hrani i zato vam je potrebno nešto kao što je drastična zabrana ili ograničavanje, zapitajte se zašto je to tako? Da li ste se možda okrenuli hrani kao nagradi, da li vam predstavlja utehu za nešto ili način za smirivanje anksioznosti? Ako to prepoznate, trebalo bi da aktivno radite na pronalaženju drugih načina za zadovoljenje opisanih potreba. Možete zaista i gubiti na težini, ali se nećete osećati dobro. To je veoma često uzrok, ali i posledica stalnog vraćnja kilograma.

Skoro da nema ništa gore od osećaja da morate da jedete hranu koju ne volite ako to zahteva propisani režim koji ste rešili da poštujete. To će samo stvoriti osećaj uskraćenosti i nezadovoljstva, što može pojačati lučenje hormone stresa, i kao rezultat toga, napraviti brojne psihofizičke kontraefekte.

Umesto toga, možete da uživate u hrani kojoj se radujete i uživate i da gubite kilograme – samo se traži pravi balans. Nutricionisti se često sreću sa slučajevima u kojima se klijenti potpuno odreknu onoga što vole, muče se neko vreme a onda vrate baš onome što su potpuno izbacili iz ishrane. Odredite manje količine hrane, budite umereni, unosite dovoljno vode i budite fizički aktivni pa će vaša kilaža biti zadovoljavajuća a nećete se odricati onoga što volite.

Dobar deo dijetalne hrane, ako se ne radi o voću i povrću, opterećen je veštačkim dodacima i aditivima, što je put i za toksikaciju tela. Ova hrana retko ima dobar, pun ukus, tako da je proizvođači „filuju“ na dodatne načine, kakvi su pojačivači ukusa. Ako ne osećate ukus, bićete i više gladni.

Prvih 5 namirnica kojima se ljudi najteže odupiru i kojima se najlakše vraćaju u toku dijeta su čokolada, čips, sir, hleb i vino. U proseku, svaka četvrta osoba popusti u roku od mesec dana od početka dijete, a najčešći razlog vraćanja kilograma je upravo nemogućnost uspostavljanja balansa ili nedovoljno edukacije o mogućnosti zamene namirnica kojih ne možete da se oslobodite, tj. njihove alternative.

Izvor:eklinika.telegraf.rs