Preko puta današnje zgrade "Pionir" nalazila se mala i neugledna kafana u 19. veku nazivana "Deligrad" po boju na Deligradu iz Prvog srpskog ustanka (1806).
Bila je to kafana koja je oduvek dobro radila. Smeštena u najprometnijem delu varoši, ovu kafanu posećivalo je raznorodno društvo. U "Deligrad" su najviše svraćali stanovnici susednih sela koji su snabdevali kragujevačku pijacu životnim namirnicama. Pored seljaka, kafana je od ranih jutarnjih časova bila puna trgovaca, trgovačkih pomoćnika i dokonih varošana. Kafana je nekoliko puta "dovođena na nov plan".
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
Zabeleženo je da je pesnik Đura Jakšić, koji je u Kragujevcu boravio od 1863. do 1865. godine, provodio dosta vremena za stolom ove kafane.
Najlepše dane kafana beleži u dane konjskih trka i vašara, kada se u Kragujevac slegalo mnogo sveta iz okoline. Za stolom ove kafane veliki broj seljaka iz okoline prokockao je svoj pazar, a često i kuću i njivu.
Kako je postala tesna za sav taj silni svet koji je u dane praznika dolazio u varoš, kafana je proširena i preuređena, tako da je dobila znatno bolji izgled. Krajem XIX veka dobila je takav izgled da su u nju počeli svraćati pripadnici ekonomski jače trgovačke klase.
U vreme stranačkih trvenja i razmirica kafane su bile idealna mesta gde se odvijao politički život. Tako je i ova kafana služila zatrovanim stranačkim strastima dugi niz godina.