Radio uživo
Radnička umetnička grupa "Abrašević" osnovana je u Kragujevcu u prvoj polovini maja 1906. godine. Imajući u vidu da Radnička pevačka družina "Sloboda" nije mogla da zadovolji potrebe kragujevačkog radništva u kulturno-umetničkom i zabavnom pogledu, nametnula se potreba da se u Kragujevcu osnuje jedno kulturno-umetničko društvo koje bi pored hora (pevačke sekcije) imalo i pozorišnu i druge sekcije. Osnivanju "Abraševića" mnogo su doprineli Živojin Nešić Šuca, pitomac vojne fabrike, Petar Hrističić, glumac i Ilija Jovanović. Tako je "Abrašević" započeo svoju kulturno-umetničku misiju. Ne raspolažemo preciznim podacima o organizacionom razvoju svake grupe.
"Abrašević" je, preko svojih zabava, koncerata i drugarskih večeri, bio izvođač mnogih programa koji su imali agitacioni karakter. Pored borbenih pesama, na repertoaru "Abraševića" bili su i zabavni komadi, kao što si "Seoski lola", "Strelac", "Oh kakva radost vojnik bit", "Niz bisera"...
Tekst, uz saglasnost autora, preuzet iz knjige "Stari Kragujevac" Boriše Radovanovića.
U vreme I svetskog rata "Abrašević" prekida rad. Obnavlja se tokom 1919. godine. Posle donošenja "Obznane" i Zakona o zaštiti države (1921), "Abrašević" deluje u okviru Nezavisnih sindikata. U ovom periodu aktivni su u "Abraševiću" ovi radnici: M. Iveša, I. Kiković, M. Protić, D. Jovanović, LJ. Filipović. Sa zabranom Nezavisne radničke partije Jugoslavije 1924. godine prestao je da radi i kragujevački "Abrašević".
"Abrašević" obnavlja rad juna 1928. godine u veoma teškim uslovima, bez ikakvih materijalnih sredstava. Pod predsedništvom Dragog Nedeljkovića "Abrašević" je otpočeo intenzivan rad sa dve sekcije: recitatorskom i dramskom. Probe su vršene u privatnim stanovima. O aktivnosti "Abraševića" do aprilskog rata 1941. godine u vreme šestojanuarske diktature, u ilegalnim uslovima, možemo reći da je nalazio prikladne forme. Svoje koncerte davao je u "Talpari" i u hotelu "Jadran".
